Savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na konferenciji u Osijeku uz ostalo je govorila i o socijalnom modelu invaliditeta koji je unijela Konvencija o osobama s invaliditetom, a koju je ratificirala i Europska unija

 

U Osijeku je održana međunarodna Jean Monet konferencija o novim postignućima na području radnog prava, prava jednakosti i ljudskih prava u zemljama članicama EU-a.

Savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie održala je uvodno izlaganje o razumnoj prilagodbi kao preduvjetu jednakosti osoba s invaliditetom na tržištu rada. Govorila je o socijalnom modelu invaliditeta koji je unijela Konvencija o osobama s invaliditetom, a koju je ratificirala i Europska unija. Na konferenciji se između ostalog razgovaralo o atipičnim oblicima rada kao što je rad u skraćenom radnom vremenu u kontekstu fleksigurnosti. Upravo bi takvi oblici rada mogli pomoći osobama s invaliditetom da ostvare svoje preostale radne sposobnosti.

Budući da je Sud pravde Europske unije u presudi iz 2013. godine dao interpretaciju što se smatra invaliditetom u sklopu EU Direktive 2000/78 o jednakosti na području zapošljavanja i rada, savjetnica pravobraniteljice prezentirala je objedinjeni slučaj Ring i Werge (C 335/11 i C 337/11). Sud je također pojasnio pojam razumne prilagodbe i odlučio da se rad s polovicom radnog vremena može smatrati oblikom razumne prilagodbe koji omogućuje da se uklone prepreke u okolini koje u interakciji s oštećenjem ograničavaju mogućnosti rada za osobe s invaliditetom. U predmetnom slučaju danski nacionalni sud zastao je s postupkom kako bi od Suda pravde Europske unije zatražio tumačenje o tome tko se smatra osobama s invaliditetom na koje se proteže antidiskriminacijska zaštita iz Direktive 2000/78 odnosno što se može smatrati oblicima razumne prilagodbe.

Budući da je ratifikacijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom ona postala dio unutarnjeg pravnog poretka EU-a koji je po pravnoj snazi iznad zakona EU-a, ti zakoni trebaju biti usklađeni s Konvencijom i trebaju se interpretirati u skladu s njom. U slučajevima Ring i Werge invaliditet je uzrokovan bolešću (bolovima kralježnice koji se ne mogu otkloniti liječenjem i trzajne ozljede vrata). Sud je potvrdio da uzrok invaliditeta nema utjecaj na to hoće li se neko oštećenje smatrati invaliditetom niti on znači da osoba ne može obavljati određene poslove već da joj je obavljanje poslova otežano. Sud je također zaključio da izostanak zaposlenica s posla nije bio rezultat njihova invaliditeta već uskraćivanja razumne prilagodbe budući da poslodavac nije ponudio mogućnost rada u skraćenom radnom vremenu nakon što zaposlenice nisu više mogle obavljati posao u punom radnom vremenu.

Izvor: posi

Objavljeno: 03.06.2015