Ovom izložbom Tiflološki muzej želi osobe oštećena vida upoznati s umjetnošću Vlade Marteka, a u prilagodbi su korištene dostupne i slijepim osobama prihvatljive tehnike poput Brailleova pisma, verbalnih opisa, filmskih naracija i reljefnih otisaka

 

Izložbom "Čitajte gledanje – avangarda za sve“ Vlade Marteka od 5. do 26. ožujka, Tiflološki muzej je avangardnu umjetnost prilagodio populaciji osoba čija je percepcija zakinuta za neke dimenzije doživljavanja svijeta, pa i umjetnosti.

Izložba je, sredstvima Ministarstva kulture, realizirana u suradnji Tiflološkog muzeja i Instituta za istraživanje avangarde, a izloženi radovi su iz Kolekcije Marinko Sudac.

Na prvi pogled umjetnički posao Vlade Marteka posve je jednostavan, čak bi se moglo reći i da je svima razumljiv. Taj predpjesnik obraća se širokom auditoriju u javnim prostorima i na ulici. U svojim "pjesmama" koristi tek puki alat za stvaranje - obično abecedu, olovku ili flomaster, zrcalo, formu soneta itd. Iza njegovih djela krije se provokativni umjetnik, kartograf, te ulični performer. Njegov umjetnički izričaj, na prvi pogled, više bi pristajao zaigranom djetetu nego odrasloj osobi, autoru zavidne umjetničke karijere.

Martek je nepopravljivi optimist i romantik, a za sebe tvrdi da je anarhist. Na dokumentarnim videosnimkama njegovih umjetničkih performansa on "mora prvo pokupiti smeće iz ulice da bi napravio pjesmu", a na drugoj se fizički obračunava s kolegom na ulici, kada prisiljavaju jedan drugoga metaforičnim riječima, Priznaj da si umjetnik, kao da je biti umjetnikom istodobno nešto pogrdno, ozbiljna ljudska mana, pjesnikovo prokletstvo i slično.

Martek nas upozorava da ČITAMO ono što nam politika ne obznanjuje, da bismo spoznali pravo stanje stvari, u bilo kojem trenutku povijesti i njegova djelovanja. Avangardisti upravo to rade – ukazuju na socijalnu nepravdu, raskrinkavaju sisteme, preziru komformizam i komercijalizaciju. Umjetnici su, žive skromno, ne boje se vlasti, u mladosti anarhisti, vječni buntovnici s razlogom.

Samo onaj tko želi može između redaka pročitati što znači Martekova demistifikacija, on ne želi biti pjesnik nego predpjesnik, ne želi biti rob umjetnosti, ne želi ljudima neposredno govoriti stvari koje bi ih mogle zaboljeti, nego posredno, kroz umjetnost. Martek smatra odličnim što ljudi, osobito mladi, imaju prilike vidjeti suvremenu umjetnost, tu “otkvačenost”. Neki od njih će poslije razmišljati i zbog toga krenuti boljim putem, osjetiti se sigurnijima, slijediti svoju ludost, neki svoj unutarnji glas. To smatra divnim, tu pedagogiju i didaktiku same umjetnosti. Ta umjetnost se ne izlaže da bi došla publika i gledala je nego da djeluje na mlade ljude u smislu poziva na slobodu mišljenja i izražavanja.

Ovom izložbom Tiflološki muzej želi osobe oštećena vida upoznati s umjetnošću Vlade Marteka te im približiti svijet suvremene umjetnosti. U prilagodbi su korištene dostupne i slijepim osobama prihvatljive tehnike poput Brailleova pisma, verbalnih opisa, filmskih naracija i reljefnih otisaka.

In Portal

Objavljeno: 02.03.2015