Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom organizira 11. prosinca stručni seminar pod nazivom 'Razumna prilagodba - preduvjet ravnopravnosti osoba s invaliditetom u obrazovanju, radu i pri zapošljavanju'.

 

Obrazovanje, zapošljavanje i rad ključna su područja na kojima se temelji neovisni život, dostojanstvo i ravnopravnost osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Godina na izmaku pokazala je na primjeru učenika s teškoćama u razvoju da usprkos lijepim riječima, koje svi imaju za osobe s invaliditetom, njihova stvarna ravnopravnost u praksi ostaje svakodnevna borba njih i njihovih roditelja.

Dojam je samih osoba s invaliditetom da u hrvatskom društvu ne postoji namjera da ih se diskriminira. Naprotiv, o osobama s invaliditetom se bez izuzetka govori s vrlo velikim pijetetom (koji razdvaja i podvlači njihovu različitost) i s puno lijepih riječi, na kojima uglavnom sve ostaje. Oni koji ih izgovaraju i puni su dobre volje da uistinu ravnopravno uključe osobe s invaliditetom zapravo ne razumiju da osobe s invaliditetom traže ravnopravnost, a ne poseban tretman i da traže podršku zahvaljujući kojoj bi mogle koristiti svoje preostale potencijale, a ne 'oslobađanje' od dužnosti i aktivnosti, odnosno pasiviziranje i isključivanje.

Ljudska prava u kontekstu invaliditeta podrazumijevaju obavezu države da poštivanje ljudskog dostojanstva svake osobe pokaže kroz osiguravanje konkretne podrške. Mogućnosti osoba s invaliditetom izjednačene su samo kad im se osigura podrška odnosno razumna prilagodba koja je njihovo pravo, a obaveza društva.

U praksi su rijetki slučajevi da se osobu s invaliditetom ili dijete s teškoćama u razvoju izravno diskriminira i da se djetetu kaže da ne može u vrtić ili školi zbog svoje teškoće. Ljudska prava se ograničavaju na način da se kaže da dijete ne može sudjelovati na nastavi jer nastavnici ne znaju kako raditi s njima, jer nema stručnjaka, jer nema lifta. Pravobraniteljica pita sustav koje su mjere poduzeli kako ne bi svoju nespremnost da svima osiguraju pravo na obrazovanje prebacili na dijete s teškoćama. Upravo razumnost prilagodbe odnosno traženje drugačijih rješenja koja iziskuju malo ili nimalo dodatnih troškova naglašava da teška gospodarsko situacija ne smije biti izgovor za kršenje prava i da je isključivanje najskuplje.

Pravo na obrazovanje u ovom slučaju kao i sva druga ljudska prava osoba s invaliditetom nisu odraz dobre volje pojedinca nego obveza države da pokaže poštovanje prema dostojanstvu svakog ljudskog bića kroz osiguranje razumne prilagodbe. Ljudska prava odraz su solidarnosti među ljudima zbog koje borba za ravnopravnost ne bi smjela biti usamljena borba osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji nego, riječima Visokog UN-ovog povjerenika za ljudska prava, svaki dan u kojem radimo na osiguravanju da svi ljudi ostvare svoju jednakost, dostojanstvo i slobodu.

Piše: Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno: 11.12.2014