Priznanje hrvatskim znanstvenicima: 'Ruđerovci' partneri u istraživanju Alzheimerove bolesti

U svijetu od Alzheimera boluje 26 milijuna ljudi, a predviđa se da će 2050. godine ta brojka narasti na 108 milijuna oboljelih, ako se u međuvremenu ne pronađe adekvatna terapija


Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković postali su partneri SCOPES projekta vrijednog 1,23 milijuna kuna, čiji je cilj bolje razumijevanje molekularnog mehanizma nastanka Alzheimerove bolesti, priopćeno je iz Instituta.

Riječ je o dvogodišnjem projektu u sklopu SCOPES programa suradnje Švicarske konfederacije sa zemljama istočne Europe, koji financira Švicarska zaklada za znanost. U njemu će pored "Ruđerovaca" sudjelovati švicarski Federalni institut za tehnologiju i Sveučilište tehnologije, znanosti i menadžmenta ETH, te Institut za biološka istraživanja Siniša Stanković Sveučilišta u Beogradu.

Rezultati istraživanja doprinijet će boljem razumijevanju molekularnog mehanizma nastanka te još uvijek neizlječive bolesti, što je ključno saznanje za razvoj djelotvornih lijekova, kaže se u priopćenju voditeljice IRB-ova tima Silve Katušić Hećimović.

Istraživanje će se provesti u suradnji s grupom vodećeg znanstvenika u području sistemske i stanične biologije Alzheimerove bolesti Lawrencea Rajendrana, što će Ruđerovom timu od pet znanstvenika, među kojima je četvoro mladih znanstvenika, omogućiti neophodno stručno usavršavanje.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije. Iako je prošlo više od sto godina od otkrića bolesti, kao i samog otkrića glavnih patoloških promjena u mozgu pacijenata, još uvijek ne postoji primjerena terapija koja bi liječila bolest, usporila njezino napredovanje ili spriječila nastanak.

Trenutno u svijetu od Alzheimera boluje 26 milijuna ljudi, a predviđa se da će 2050. godine ta brojka narasti na 108 milijuna oboljelih, ako se u međuvremenu ne pronađe adekvatna terapija.

U tom projektu ćemo istraživati molekularne događaje i okidače koji bi mogli biti odgovorni u najranijoj fazi, tj. u nastanku "Alzheimera" jer su dosadašnja istraživanja ukazala da bi bilo koji oblik nove terapije Alzheimerove bolesti bio najdjelotvorniji u najranijoj fazi bolesti, istaknula je Silva Katušić Hećimović.

Hina

 

Povezane vijesti