Po nekim svjetskim pokazateljima, treba proći sedam godina od početka nasilja da žrtva prvi put odluči prijaviti obiteljskog nasilnika. Razlog mogu biti predrasude, jer je još uvijek uvriježeno mišljenje da je to privatna stvar, ili pak zato što se žrtva boji i misli da svoj problem ne može riješiti

Statistički podaci pokazuju da se stopa obiteljskog nasilja smanjuje, međutim unatoč svim naporima nadležnih institucija, preventivnim mjerama i zakonskoj regulativi i dalje je prisutno u svim društvenim slojevima, a u njegovu sprječavanju nije učinjen veći iskorak, upozoreno je na jučerašnjem stručnom skupu održanom u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja u obitelji.

Taj dan obilježava se 22. rujna u spomen na tragediju koja se 1999. dogodila na Općinskom sudu u Zagrebu, kada je tijekom brakorazvodne parnice bivši policajac Mato Oraškić ubio suprugu, njezinu odvjetnicu i sutkinju, a djelatnicu suda teško ranio.

Predsjednica Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji Branka Žigante Živković rekla je kako statistički podaci pokazuju da je stopa nasilja u obitelji smanjena, ali ona sumnja da je doista manja jer žrtve ponovno ne prijavljuju obiteljsko nasilje, možda zbog nepovjerenja u institucije koje ih štite.

Po nekim svjetskim pokazateljima, treba proći sedam godina od početka nasilja da žrtva prvi put odluči prijaviti obiteljskog nasilnika. Razlog mogu biti predrasude, jer je još uvijek uvriježeno mišljenje da je to privatna stvar, ili pak zato što se žrtva boji i misli da svoj problem ne može riješiti.

Još uvijek ne šaljemo dovoljno jasnu poruku kojom se štiti žrtva, istaknula je Žigante Živković podsjetivši da je po zakonu svatko dužan prijaviti obiteljsko nasilje, u suprotnom čini prekršaj.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je da su se ipak unatrag desetak godina stvari pokrenule, od stanja u kojem za nasilje u obiteljima uopće nismo znali, pa do donošenja preventivnih mjera i zakonske regulative.

Sada je najveći problem kako prepoznati i spriječiti nasilje koje tinja godinama i može rezultirati smrtnim ishodom, kao što je to bio slučaj u višestrukom ubojstvu 1999. godine.

Nasilje u obitelji prelijeva se na društvo i zato treba mijenjati društvenu svijest i promicati stav da su svi jednaki, a u obitelji ne smije nitko silom nametati svoje stavove, poručio je Miljenić.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta godišnje potroši oko 50 milijuna kuna na razne projekte i radionice kojima se djecu uči što je obiteljsko nasilje i kako mu se oduprijeti, rekao je ministar Vedran Mornar.

Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš istaknula je da društva u kojima se žena tretira kao manje vrijedna imaju viši postotak nasilja u obitelji. To ima višestruke posljedice, a među najgorima je prijenos međugeneracijskog ponašanja, kada mnoge obitelji iz generacije u generaciju žive u nasilju jer djeca preuzimaju negativne obrasce ponašanja.

Do sada su donijete tri nacionalne strategije o zaštiti od nasilja u obitelji, a u novom Obiteljskom zakonu posebno je naglašena zaštita djece. Svatko je dužan centru za socijalnu skrb prijaviti zlostavljanje djeteta, a velika je novost to što se više ne provodi medijacija u slučaju obiteljskog nasilja.

Ona se provodi samo kada se roditelji ne mogu dogovoriti o zajedničkoj skrbi nad djetetom, napomenula je Sporiš dodavši da Ministarstvo socijalne politike i mladih izravno podupire rad 17 od ukupno 19 skloništa za žene.

Po zakonskoj regulativi, obiteljski nasilnik prekršajno će odgovarati s 90 dana zatvora i 50.000 kuna. Kaznene sankcije ovise od počinjenoga djela, a za većinu je zapriječena kazna od pet godina zatvora.

Podaci pokazuju da su u više od 80 posto slučajeva obiteljski nasilnici muškarci. Lani je zbog toga prekršajno kažnjeno 13.800 osoba, a u prvih šest mjeseci ove godine 8000.

Pokušaja ubojstva prosječno je godišnje između 40 i 50, najviše je u ruralnim sredinama - oko 60 posto, a po podacima MUP-a sve ih je manje.

Najčešći razlozi za obiteljsko nasilje su fizički i verbalni sukobi, najave razvoda braka i prekid veze, otkrivanje ljubavnika ili ljubomora.

Ubojstva se najčešće događaju u populaciji od 30 do 50 godina, većina počinitelja obiteljskog nasilja ima srednje obrazovanje, a u 25 posto slučajeva bili su alkoholizirani.

Hina

Objavljeno: 19.09.2014