Intervju, Josip Petrač: Naša misija je društvo bez diskriminacije i predrasuda prema osobama s invaliditetom
Uistinu je potreban veliki trud i strpljenje da bi se nabrojalo što se sve krije iza lika i djela Josipa Petrača. Evo samo nekoliko natuknica: bio je izbornik hrvatske reprezentacije u sjedećoj odbojci punih dvadeset godina (1984. - 2004.) i ostvario značajne rezultate. U Skupštinu grada Zagreba izabran je u dva mandata, gdje je stekao ugled beskopromisnog zagovaratelja prava osoba s invaliditetom. Za predsjednika Hrvatskog saveza udruga invalida imenovan je još 1996. godine, i na toj je funkciji, uz ostalo, ponovno pokrenuo časopis 'Informacije' i do danas ostao glavni urednik. Član je Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom, usto i dopredsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. U borbi za prava invalida rada inicirao je da ova skupina OSI populacija ima svoj dan. No, to je tek dio pregnuća Josipa Petrača u misiji svekolikog boljitka osoba s invaliditetom i invalida rada u Zagrebu i Lijepoj našoj.
Gospodine Petrač, Hrvatski savez udruga invalida rada (HSUIR) djeluje već gotovo pola stoljeća. Možete li usporediti položaj invalida rada u onom bivšem socijalističkom sustavu s ovim danas, u sustavu koji se deklarira kao liberalni kapitalizam?
- Lošem položaju invalida rada pridonio je, kao što je poznato, ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU NN 102/98, čime je došlo do pogoršanja položaja osoba s invaliditetom pa tako i invalida rada. Već sama činjenica da je u nazivu brisano invalidsko osiguranje dalo je naznake rekstrikcije prava invalida rada. HSUIR je pokrenuo ocjenu ustavnosti Zakona tužbom Ustavnom sudu RH. Nadalje, moram spomenuti da je u bivšem sustavu svako poduzeće imalo zasebnu poslovnu jedinicu u kojoj su bili zaposleni njeni djelatnici koji su uslijed ozljede na radu i profesionalnih oboljenja dobili status invalida rada. Savez je ustrajao u svojim aktivnostima ulažući napore da se pokuša utjecati makar na stanovite ispravke odnosno izmjene pojedinih zakonskih rješenja. Kao najbitnije ističem da smo svjedoci da se u procesu rada zaposlenici boje deklarirati kao osobe s invaliditetom u strahu za svoje radno mjesto, te se skorašnjim najavama izmjena Zakona o radu dovodi u pitanje dosadašnja zakonska rješenja zaštite prava invalida rada.
Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da u Hrvatskoj, maloj zemlji s 4,5 milijuna stanovnika, čak 258.000 osoba ima status invalida rada. Imaju li državne institucije sluha za ovu činjenicu ili ste suočeni s ignorancijom? Kako dakle HSUIR surađuje s resornim ministarstvima?
- Suradnja se ostvaruje mojim članstvom u Povjerenstvu Vlade RH za osobe s invaliditetom koje je konačno počelo s radom u 2013. godini. Predstavnik HSUIR-a izvršni direktor Leko Sokolaj je uključen u niz radnih povjerenstva na izradi zakona, pravilnika, podzakonskih akata itd. Velik broj invalida rada, koji predstavlja 50 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom u RH, je značajna činjenica koju moraju respektirati sva predstavnička tijela i institucije u RH.
Surađujemo s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, Ministarstvom socijalne politike i mladih, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Gradom Zagrebom, Zagrebačkom županijom, Zavodom za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Centrom za rehabilitaciju Zagreb i URIHO-om. Uspješnu suradnju ostvarujemo kroz provedbu projekta/programa, edukacija, seminara, itd. Savez surađuje i s ostalim udrugama osoba s invaliditetom, ali i sa svim organizacijama civilnog društva koje rade na unapređenju kvalitete života osoba s invaliditetom.
Društvo bez predrasuda i diskriminacije prema osobama s invaliditetom, tako bi se, ukratko, mogao formulirati temeljni cilj HSUIR-a. Je li, uzmu li se u obzir svi društveni parametri, taj cilj realno postavljen ili je tek riječ o utopiji? Jesmo li naime na putu prema društvu bez predrasuda i diskriminacije?
- HSUIR je od svog osnutka formirao pravnu službu kao važan instrument zaštite prava i interesa invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom. Sudjelovanjem u radnoj skupini na izradi Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o pravobraniteljstvu za osobe s invaliditetom, ostvarili smo dva značajna instrumenta u suzbijanju svih oblika diskriminatornih ponašanja prema invalidima rada i ostalim osobama s invaliditetom. Ujedno ne postoji nijedno zakonsko rješenje kojim se uređuju prava i obveze osoba s invaliditetom na koje HSUIR i njegova pravna služba nije uputila zakonske inicijative za izmjene, dopune i prijedloge.
Potpisivanjem i ratifikacijom Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a ostvarili su se svi okviri za suzbijanje diskriminacije osoba s invaliditetom i izjednačavanje mogućnosti. Sukladno navedenom, smatram da je cilj realno postavljen i da smo dali puni doprinos stvaranju društva bez diskriminacije i predrasuda. Osim navedenih aktivnosti, HSUIR je autor i organizator niza predavanja na temu: Izvor prava o zabrani diskriminacije Vijeća Europe i Zakona o suzbijanju diskriminacije, svjesni činjenice da osobe s invaliditetom ne prepoznaju koji su to sve pojavni oblici diskriminacije po osnovi invaliditeta. Nadalje, HSUIR je autor Vodiča kroz propise, kojim se pružaju potrebne informacije o zakonima koji se odnose na prava osoba s invaliditetom na razumljiv i prihvatljiv način. Ujedno obilježavanjem Nacionalnog dana invalida rada - 21. ožujak - stvaramo preduvjete da naše temeljne udruge na svom području djelovanja i provođenja programskih aktivnosti i socijalnih programa ostvare potrebnu razinu komunikacije sa svojim sugrađanima, promoviraju prava osoba s invaliditetom i podižu nivo javne svijesti o problemima, pravima i interesima invalida rada, borbe protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom na svim područjima života.
Redakciji In-Portala često su se javljale osobe s invaliditetom koje su se žalile na diskriminaciju od strane poslodavaca, a u nekim slučajevima i od radnih kolega. Što u tom smislu može poduzeti HSUIR, možete li takvim osobama pružiti pravnu ili neku drugu zaštitu?
- HSUIR preko svog pravnog savjetovališta godišnje pruža pravnu pomoć za otprilike 1.300 korisnika - invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom na svim pravnim područjima. Također, koristim priliku da svim osoba s invaliditetom uputim poziv da za rješavanje svojih pravnih problema slobodno nazovu na broj 01/48-29-295 ili 01/48-12-383 svaki dan od 8,30 do 14,30 sati. Sadržaj pravnih usluga i savjetovanja su pisanje prigovora, žalbi, tužbi, zahtjeva i slično.
Kako komentirate tvrdnju jednog našeg čitatelja da, ako želiš posao, kao osoba s invaliditetom kod poslodavca se moraš dvostruko više dokazivati od ostalih radnika?
- Način razmišljanja vašeg čitatelja je subjektivan, međutim moram ovom prilikom reći da su naša iskustva vezana za zapošljavanje osoba s invaliditetom pozitivna, a osobe s invaliditetom su izrazito motivirane u obavljanju svakodnevnih poslova i zadataka, neskloni izostajanju i kašnjenju na posao, te su predani svom radu.
Jeste li zadovoljni zakonskim rješenjima koja reguliraju prava osoba s invaliditetom na tržištu rada? Što mislite o novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji?
- Novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom smatram velikim pomakom i dostignućem na polju zapošljavanja osoba s invaliditetom. Smatram potrebnim ovom prilikom pohvaliti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koje je od početka involviralo predstavnike osoba s invaliditetom u stvaranju Nacrta zakona, što je rezultiralo rješenjima koja predstavljaju najviše međunarodne standarde i vrijednosti na polju zapošljavanja osoba s invaliditetom. Proširivanje kvotne obveze na sve poslodavce koji zapošljavaju više od 20 djelatnika – obveza zapošljavanja s obzirom na djelatnost u postotku od 2 do 6 posto, propisivanje kazne za nepridržavanje navedene obveze, poticaj poslodavcima da zaključuju ugovore o poslovnoj suradnji sa raznim oblicima samozapošljavanja osoba s invaliditetom (obrt, zadruga i sl.) te su na taj način oslobođeni od plaćanja kazne. Izdvajanjem iz državnog proračuna Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom omogućuje neposredan uvid o ukupnim uplaćenim kaznama za nepridržavanje kvotnog sustava (inicijative HSUIR-a). Navedenim zakonima i pravilnicima ostvareni su zakonski preduvjeti za puno zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Dugo ste godina zastupnik u Zagrebačkoj gradskoj skupštini. Kako biste ocijenili položaj OSI zajednice u metropoli kada govorimo o pristupačnosti javnim objektima, pravom na kulturne sadržaje, udjelom osoba s invaliditetom u ukupnoj masi zaposlenih, i tome slično?
- Kao zastupnik Skupštine Grada Zagreba i član Povjerenstva za osobe s invaliditetom dao sam doprinos u stvaranju "Zagrebačke strategije izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom“ koja je svojim određenjima i poduzetim mjerima doprinjela da Grad Zagreb bude proglašen primjerom grada sa svim elementima pristupačnosti i svim određenjima razumne prilagodbe. "Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom“ danas je model izrade lokalnih strategija za osobe s invaliditetom, te primjer empatije i punog razumijevanja gradonačelnika, lokalne uprave i samouprave vezane za probleme osoba s invaliditetom.
Josip Petrač već dugo godina surađuje sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem
Navest ću samo nekoliko primjera:
- besplatno parkiranje nosiocima znaka pristupačnosti na svim parking mjestima u vremenu od dva sata,
- zapošljavanje osoba s invaliditetom u Gradskoj upravi,
- prilagođen prijevoz kombi vozilima (ZET),
- riješeno pitanje poslovnog prostora za sve udruge osoba s invaliditetom na području grada Zagreba, te smanjenja naknada za korištenje istih,
- uglavnom riješeno stambeno pitanje dodjelom gradskih stanova osobama s invaliditetom.
Prilikom posjete prestavnika međunarodne organizacije osoba s invaliditetom EDF istaknuto je da Grad Zagreb predstavlja model pristupačnosti i najviši nivo kvalitete življenja osoba s invaliditetom.
HSUIR trenutno provodi dva programa: “Osiguranje osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta“ i "Klubovi – podrška kvaliteti življenja invalida rada“. Kakve dobrobiti članovi HSUIR-a imaju od ovih projekata?
- Provedbom navedenih Programa najisključenije društvene skupine i uključuju se u društveni život što pridonosi sveukupnom razvoju društva.
Ciljevi koji su ostvareni provedbom programa "Osiguranje osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta“ su pružanje izvaninstitucionalne potpore osobama s najtežim invaliditetom, odnosno onim osobama koje boluju od mišićne distrofije ili teškog oblika neuromuskularne bolesti, te su u svom zbrinjavanju svakodnevno ovisne o pomoći druge osobe. Potrebna pomoć osigurana im je upravo kroz ovaj program i to na način na koji oni sami kreiraju i kontroliraju svoj način življenja, sami odlučuju kada i u kojem obliku će im pomoć biti pružena. Ovakva vrsta programa za njih znači bolje, lakše i efikasnije obavljanje svakodnevnih životnih potreba, te lakše prevladavanje barijera, kako arhitektonskih tako i komunikacijskih, a članovi obitelji ili oni koji skrbe o njima imaju potporu u vrijeme kad oni nisu u mogućnosti pružiti istu. Također smo zadržali korisnike u svom domu Ujedno se vidi da su naši korisnici aktivni u svojim hobijima, društvenim aktivnostima i aktivnostima koje im organizira Savez, udruga i srodne organizacije, što bez pomoći osobnog asistenta kod pojedinih korisnika ne bi bilo moguće.
Opći cilj programa "Klubovi – podrška kvaliteti življenja invalida rada“ je razvijanje modela izvaninstitucionalnog oblika skrbi i potpore za starije članove invalida rada, te unapređenje rada udruga organizacijom klubova i poludnevnih centara za članove. Specifični ciljevi su rasterećenje obitelji i lokalne zajednice kao primarnog davatelja skrbi, razvijanje bolje komunikacije između članova udruge, između predstavnika vlasti i nevladinog sektora, razvijanje bolje komunikacije u obiteljima osoba s invaliditetom invalida rada, osnaživanje invalida rada za njihovo aktivno sudjelovanje u radu udruge i životu lokalne zajednice, razvijanje društvene svijesti o pravima, interesima i potrebama starijih invalida rada.
Razgovarao: Mladen Kristić
Foto: Marko Lukunić, Borna Filić/PIXSELL
Objavljeno: 05.06.2014