Dok neki u društvu traže lijek za autizam, drugi vjeruju kako je autizam jednostavno drugačiji način življenja

Autizam je biološki poremećaj mozga koji oštećuje komunikaciju i društvene vještine, a autisti se opisuju kao osobe koje su u svojem svijetu. Ovim poremećajem pogođeni su deseci milijuna ljudi diljem svijeta. Rano otkrivanje može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost, zasad lijeka nema. Kod blažih oblika autizma moguć je samostalan život.

Misterij autizma

Autizam još nije dovoljno razjašnjen. Njegove bitne značajke koje utječu na odgojno obrazovni rad s: nerazvijena intersubjektivnost kao mogućnost tumačenja tuđih emocija ili namjera, nemogućnost komunikacije ustaljenim verbalnim ili neverbalnim obrascima, otežano iskazivanje emocija, nerazumijevanje simbola, ustaljen raspored rituala ponašanja, neočekivane i neprimjerene reakcije.

Dr.sc.med. Stephen I. Deutsch profesor na Eastern Virginia Medical School rekao je: „Osobe koje pate od nekog oblika autizma nisu nipošto nezainteresirane za ostvarivanjem društvenih interakcija, a još manje ih doživljavaju neugodnima. Oni često ne mogu razumjeti što druga osoba misli te zbog toga griješe u interpretaciji društvenih situacija i neverbalnog govora. Nažalost, osobe koje pate od nekog od oblika autizma često su bolno svjesne svojih socijalnih ograničenja, što može uzrokovati duboke osjećaje tuge i frustracije.“
Tijekom svog istraživanja, znanstvnici sveučilišta Eastern Virginia pronašli su posebnu vrstu laboratorijskih miševa, poznatu pod nazivom BALB/c miševi, koji mogu poslužiti kao životinjski model za proučavanje poremećaja u socijalizaciji. Radi se o novom, potencijalno uspješnom, pristupu liječenju osoba s poremećajem u ostvarivanju društvenih kontakata, preciznije osoba koje pate od spektra poremećaja karakterističnih za autizam. Za razliku od normalnih miševa, BALB/c miš, kada se nađe u blizini drugog miša odmaknuti će se što dalje može i neće ostvariti nikakav socijalni kontakt, kao što osobe s autizmom često izbjegavaju uspostavljanje socijalnih kontakata s drugim ljudima.

Uspostavljanje socijalnih kontakata

Zahvaljujući ovom otkriću znanstvenici medicinske škole sveučilišta Eastern Virginia imaju način provjere učinkovitosti novih lijekova za liječenje poremećaja vezanih uz autizam. Promjene u ponašanju BALB/c miševa u blizini drugih miševa jasno ukazuje na djelotvornost lijeka na moždane receptore odgovorne za uspostavljanje socijalnih kontakata. Tijekom istraživanja korišten je lijek D-cikloserin, koji je izvorno razvijen za liječenje tuberkuloze. Tijekom preliminarnih ispitivanja ovaj lijek pozitivno je utjecao na smanjenu društvenost BALB/c miševa. Nakon uzimanja lijeka, BALB/c miševi ponašali su se kao normalni miševi u blizini drugih miševa.

Dr. med. Maria R. Urbano naglašava činjenicu da osobe s kvocijentom inteligencije između 125 i 130 ( IQ između 120-140 imaju osobe veoma visoke inteligencije) ostaju nezaposlene isključivo zbog nedostatka u ostvarivanju socijalnih kontakata. Dr..Urbano zalaže se za brzu medicinsku primjenu rezultata ovog istraživanja i početak kliničkog testiranja lijeka D-cikloserina na adolescentima i mladim odraslim osobama koje pate od spektra poremećaja karakterističnih za autizam. Klinička testiranja pokazati će hoće li ovaj lijek, za koji se zna da nije opasan za ljude, pomoći autističnim osobama na način koji predviđa animalni model.
Dok neki u društvu traže lijek za autizam, drugi vjeruju kako je autizam jednostavno drugačiji način življenja.

B.Ravlić

Foto PIXSELL

Objavljeno: 26.03.2013