"Prema procjenama Hrvatskog sindikata pošte, na području Republike Hrvatske ima 16.804 stubišta u stambenim objektima s četiri i više etaža bez dizala", istaknuo je Maras

 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, u čijem se djelokrugu rada nalazi i stambena politika, organizirao je u utorak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o važnosti ugradnje dizala u višekatne stambene zgrade u kojima stanuju slabije pokretne osobe – starije osobe, osobe s invaliditetom, trudnice i obitelji s malom djecom, kako bi im se olakšavalo obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.

Uz saborske zastupnike u tematskoj raspravi sudjelovali su i predstavnici ministarstava nadležnih za ovu problematiku, predstavnici Grada Zagreba, sindikata, Hrvatske gospodarske komore i brojni drugi zainteresirani sudionici.

"Potrebno je govoriti o tome kako poboljšati kvalitetu života naših građana, posebno slabo pokretnih, iskoristiti za tu svrhu sredstva iz europskih fondova i u projekte uključiti jedinice lokalne samouprave", kazao je na početku sjednice predsjednik Odbora Gordan Maras.

"Prema procjenama Hrvatskog sindikata pošte, na području Republike Hrvatske ima 16.804 stubišta u stambenim objektima s četiri i više etaža bez dizala", istaknuo je Maras.

"U ovakvim zgradama živi 750 tisuća ljudi, no s obzirom na produljenje životnoga vijeka, ovo postaje ozbiljan problem", istaknuo je Maras.

Koordinacijski odbor HP i HT umirovljenika Hrvatske, potaknut inicijativom građana, uglavnom starije dobi, koji se suočavaju s problemom življenja u stambenim objektima bez dizala, izradio je analize i prijedloge o mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova za ugradnju dizala u višekatne stambene zgrade. Njihove dosadašnje aktivnosti predstavio je predsjednik Koordinacijskog odbora Želimir Manenica.

"Predložili smo Vladi da u izmjenama Operativnog plana Konkurentnost i kohezija fondova EU-a osigura i sredstva od 536 milijuna eura za sufinanciranje 85 posto troškova izgradnje dizala", kazao je Manenica. Naime, EK EU-a je dala suglasnost za korištenje sredstava iz ovoga programa za sufinanciranje ugradnje dizala u višeetažne stambene građevine, čime se doprinosi poboljšanju stambene infrastrukture, mobilnosti građana i provođenju smjernica EU-a za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici.

Manenica je ujedno apelirao da se u ugovaranje ovakvoga projekta što prije krene kako se ne bi izgubila sredstva dodijeljena iz EU fondova predviđena za financijsko razdoblje 2014.-2020.

Svoj prijedlog umirovljenici HP-a I HT-a temelje na ranijoj odluci EU-a iz 2012. prema kojoj Unija više neće subvencionirati izgradnju objekata domova za umirovljenike i starije osobe ni u jednoj državi članici EU-a jer je preporučeno da umirovljenici, stariji ljudi, teško pokretne i osobe s invaliditetom trebaju ostati u svojim stanovima što je moguće dulje uz pružanje odgovarajuće neformalne skrbi.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a Spomenka Đurić kazala je da je 2018. godina ključna za provedbu projekata i daljnju razinu ugovaranja u okviru Operativnog plana Konkurentnost i kohezija. Napomenula da se razmatraju mogućnosti kako kroz taj program pomoći osobama koje imaju smanjenu pristupačnost, bilo relokacijom sredstava ili horizontalnim mjerama.

"Za izmjenu operativnog plana moramo imati čvrste argumente i prenijeti ih Europskoj komisiji koja nije sklona izmjenama već odobrenih programa za koje je dodijelila sredstva", kazala je.

Maja Marija Nahod, pomoćnica ministra u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja govorila je o projektima ministarstva financiranim iz fondova EU-a među kojima je i energetska obnova.

"U zahtjevima za energetsku obnovu kao jedna od mjera mogla se tražiti, osim obnove fasada, i ugradnja dizala, no za tu mjeru nije pokazan prevelik interes", kazala je Nahod. Napomenula je da su sva alocirana sredstva iz EU-a koja su za te programe dodijeljena, već potrošena.

"Trenutno se vode razgovori s drugim ministarstvima za dodjelu dodatnih sredstava kojima bi se moglo riješiti i pitanje ugradnje dizala", dodala je.

Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Zrinušić napomenula je kako je Ministarstvo svjesno problema starih i slabije pokretnih osoba, no sredstva koja su im odobrena prioritetno su usmjerena na dovršetak procesa deinstitucionalizacije centara socijalne skrbi, te da se ista sredstva ne mogu prenamijeniti u druge svrhe.

Zlatan Fröhlich iz Hrvatske gospodarske komore osvrnuo se na dobrobit gospodarske komponente inicijative za ugradnju dizala.

"Angažirale bi se hrvatske tvrtke koje se bave proizvodnjom dizala, naši radnici koji bi radili na izgradnji, te tvrtke za servisiranje dizala", kazao je Fröhlich i ujedno izrazio podršku Hrvatske gospdarske komore ovoj inicijativi.

Tijekom sjednice, osim na problem financiranja ugradnje dizala, ukazano je i na druge elemente koji mogu biti prepreka u provedbi ovakvih inicijativa. Među ostalim, spomenuto je kako je važno voditi računa o vlasničkim odnosima, jer da bi se pristupilo izgradnji dizala, potrebno je dobiti suglasnost svih suvlasnika, te uzeti u obzir da svaki suvlasnik ima drugačiji stav o tome što je prioritet ulaganja u stambeni objekt u kojem živi.

Anita Blažinović

Objavljeno: 22.03.2018