Intervju, Josip Držaić: Kandidirao sam se za parlamentarne izbore i stoga što želim bolji život za osobe s invaliditetom

"Zadaća je svakoga od nas da omogućimo osobama s invaliditetom da istaknu vlastitu vidljivost i potencijalne doprinose za zajednicu", kaže uz ostalo ravnatelj ustanove URIHO i kandidat Stranke rada i solidarnosti u 1. izbornoj jedinici 

 

Josip Držaić na čelu je ustanove URIHO već četvrti mandat. Za ravnatelja je imenovan u trenutku kada je najvećoj zaštitnoj radionici za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj prijetilo gašenje, no URIHO je već desetljeće kasnije (2010. godine) proglašen poslodavcem godine. Menadžerske je reference stekao kao ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, stvarajući najveću ustanovu za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj.

Često je isticao da kroz volonterski rad kao zamjenik predsjednika Hrvatskog paraolimpijskog odbora i predsjednik Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom, te član brojnih klubova koji okupljaju osobe s invaliditetom, želi pružiti podršku OSI populaciji i izvan ustanove URIHO.

Gospodine Držaić, što vas je motiviralo da iz menadžerskih voda kročite na političku scenu kao kandidat koalicijske liste Milana Bandića u 1. izbornoj jedinici?

- Najprije moram kazati da se najviše ponosim mojom djecom Margitom i Josipom, kao i suprugom Blaženkom, bez čije podrške ne bih prihvatio kandidaturu. Postao sam kandidat I. izborne jedinice koalicije Bandić Milan 365 – Stranke rada i solidarnosti jer se u svom radu oslanja na vrijednosti koje nam kao ljudima izmiču - osnovne ljudske vrednote i potrebe. Svjesni smo kako ključ razvoja leži u afirmaciji rada, znanja, struke i kompetencije, te obitelji iz koje sve polazi. Uvjeren sam kako je sve to ostvarivo uz zajedništvo i prije svega solidarnost, bez ideoloških kulisa i vraćanja u povijest.

Vjerujem kako proživljenim radnim i životnim iskustvom mogu učiniti pomak i olakšati svakodnevicu naše zajednice. Želja mi je prenijeti svoja radna iskustva, preuzeti dobru praksu, realizirati postojeće planove i implementirati nove ideje u našu svakodnevicu.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva, što smatrate da bi trebalo ispraviti u odnosu na prava koja pripadaju osobama s invaliditetom, a sustavno se krše? Što osobno po tom pitanju možete učiniti?

- Nažalost, cijeli je spektar problema koji zahvaća život svakog pojedinca s invaliditetom. Krenuo bih od obrazovanja. Sustav obrazovanja sveden je na izumrla zvanja. Završetkom školovanja osobe s invaliditetom postaju teret proračunu. Mogućnost njihova zapošljavanje započinje obrazovanjem, stoga obrazovne programe treba razvijati sukladno predviđanjima gospodarsko-ekonomskog razvoja.

Problem zapošljavanja postao je opći problem društva, što multiplicira marginaliziranost osoba s invaliditetom u provedbi politika zapošljavanja. Uz navedeno, u ovom području nailazimo na niz problema: needuciranost poslodavaca o njihovim potencijalima, nisku razinu obrazovanja, zastarjelost i nekonkurentnost zanimanja za koje se obrazuju, podjednako tako i nedovoljnu senzibiliziranost društva u cjelini za potrebe i prava osoba s invaliditetom.

Po pitanju zapošljavanja sustav bi se trebao osloniti na potencijale razvoja socijalne ekonomije i pružiti podršku socijalno poduzetničkim inicijativama, ne samo komercijalnog nego i trećeg sektora kao uspješnog instrumenta uključivanja ove skupine u rad.

U pogledu stambenog zbrinjavanja osoba s invaliditetom, ova skupina građana dužna je ispuniti niz socijalno-zdravstvenih uvjeta za rješavanje istog ili su zbog težine invaliditeta potpuno ovisne o tuđoj njezi i brzi, i ne mogu samostalno riješiti svoje stambeno pitanje, što nameće napore u iznalaženju drugih oblika privremenog, stalnog ili prijelaznog smještaja osoba s invaliditetom.

Uključivanje osoba s invaliditetom u socijalnu zajednicu i društvo ponire iz konteksta ljudskih prava te utječe na normalizaciju njihova života. Nameće se razvoj alternativa postojećem institucionalnom modelu, što doprinosi razvoju modela rehabilitacije "u zajednici" - unutar lokalne zajednice osiguravaju se uvjeti za rehabilitaciju, ravnopravnost, mogućnosti i socijalnu integraciju.

No, u kojem su segmentu svakodnevnog života, dakle onom egzistencijalnom, osobe s invaliditetom najviše uskraćene u svojim pravima?

- Djelomično sam ovu temu obuhvatio u sklopu prethodnog pitanja, u njegovom tehničkom pogledu. No smatram kako se sustav oduvijek bori s istim pitanjima - uvođenja dobrih praksi i njihova napretka - dok je u suštini model života, obrazovanja, zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom odraz političkog naslijeđa i razvoja društva u odnosu na pojedinca. Koliko god učinili odmak u formalno pravnom smislu, primjerice uvođenjem kvotne obveze za poslodavce, činjenica je da prisila zakonodavca ne pridonosi prirodnoj i željenoj integraciji osoba s invaliditetom, već često za sobom povlači animozitet, etiketiranje i stigmatizira osobe s invaliditetom. Zadaća je svakoga od nas da omogućimo osobama s invaliditetom da istaknu vlastitu vidljivost i potencijalne doprinose za zajednicu.

Na koji način koalicija okupljena oko Milana Bandića u Saboru RH  i izvršnoj vlasti misli zastupati interese osoba s invaliditetom, ali i drugih obespravljenih društvenih skupina?

- Rezultati koje je gospodin Bandić kao gradonačelnik grada Zagreba unazad deset godina ostvario na području kvalitete života osoba s invaliditetom Zagreba govore dovoljno o njegovoj senzibiliziranosti i posvećenosti problematici invaliditeta. Najznačajniji pomaci očituju se u mobilnosti, pristupačnosti, gradskom prijevozu niskopodnim autobusima i tramvajima, kontinuiranom prilagodbom i povećanjem pristupačnosti ustanova u vlasništvu Grada, osiguranjem usluge specijaliziranog kombi prijevoza, u cilju lakše konzumacije zajamčenih prava osoba s invaliditetom.

Godine 2007. Zagreb je sudjelovao u programu obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti i osvojio drugo mjesto.  Godine 2012. pobjednik je "Europskog tjedna mobilnosti" između 2500 gradova.
Zagreb je na lokalnoj razini vlasti jedini grad u Republici Hrvatskoj koji je oformio ured koji nosi naziv "za osobe s invaliditetom“.

Ujedno, na predstojećim parlamentarnim izborima gospodin Bandić je na svim kandidacijskim listama uvrstio osobe s invaliditetom.

Razgovarala: Klaudija Klanjčić

 

Povezane vijesti