"Ovaj projekt ubrzat će rješavanje kompleksne problematike beskućništva na području Hrvatske", kazala je Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Višnja Fortuna

U sklopu projekta ReStart – podrška beskućnicima za ulazak na tržište rada, na konferenciji pod nazivom "Slika podrške beskućnicima u Hrvatskoj", predstavljeno je prvo sveobuhvatno istraživanje u kojemu je sudjelovalo oko 70 posto prijavljenih beskućnika, te je istaknuto kako je već 18 korisnika kroz projekt dobilo dodatno obrazovanje, a od kojih se jedan dio i zaposlio.

Projekt je započeo u srpnju 2015., a financira ga Europski socijalni fond s više od 1,6 milijuna kuna od čega je gotovo 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a sa 108 tisuća kuna Grad Zagreb sufinancira projekt, istaknuto je na konferenciji u srijedu u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca.

"Cilj nam je informiranja javnosti o dosadašnjim aktivnostima, mapiranju pružatelja usluga beskućnicima, kvantitativnom i kvalitativnom istraživanju ograničenja i potreba beskućnika te o uzrocima beskućništva na području Hrvatske. Provodi se radi prilagodbe socijalnih usluga i njihovog zapošljavanja te integracije na tržištu rada, što bi pospiješilo rješavanje kompleksne problematike beskućništva na području Hrvatske", kazala je Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Kazala je da su dio novca, oko polovice, već utrošili u projekt za koji je bila potrebna opsežna priprema. U projekt je uključeno oko 100 osoba od kojih je 60 išlo na individalnu savjetovanje, i 18 dobilo diplome. No istaknula je da cilj nije samo njihovo upošljavanje nego njihovo osnaživanje u svakom smislu. Dodaje kako ne može govoriti o broju beskućnika u Zagrebu nego sdamo o njihovom broju u smještajnim kapacitetima, koji je promjenjiv.

Projektom se razvijaju kapaciteti za pružanje podrške zapošljavanju, uspostavljaju socijalne usluge za ulazak na tržište rada i samozapošljavanje te umanjuju pravno-administrativne barijere.

Beskućnike se uključuje u formalne i neformalne oblike obrazovanja, za što će dobiti uvjerenja i diplome u svrhu podržavanja reintegracije beskućnika na tržište rada. Obuhvaća individualnu podršku savjetnika, grupnu podršku u radu s ostalim beskućnicima te radionice razvoja vještina i kompetencija radi podizanja konkurentnosti na tržištu rada.

Projektom se želi definirati model podrške beskućnicima, i u skladu s tim ukloniti, ponajviše, administrativne zapreke koje otežavaju njihovo zapošljavanje, umanjiti negativnu percepciju okoline prema njima i istražiti što im je najpotrebnije.

Istraživanje je provedeno u 14 prihvatilišta, dva dnevna boravka i nekoliko skloništa za beskućnike, a u njemu je sudjelovalo 266 osoba.

Pokazalo je da je oko 80 posto beskućnika muškaraca i oko 20 posto žena, a koje borave većinom u Zagrebu. Njihova ukupna dob je između 40 i  60 godina, što pokazuje da su još uvijek radno sposobni, i kako kažu, spremni na rad. Više od 60 posto ih ima srednje obrazovanje, a 25 posto osnovno. Samo ih 10 posto nema radnog iskustva, a prosječno ga imaju oko 14 godina. Oko 50 posto beskućnika ima djecu, koja su većinom punoljetna, pokazalo je istraživanje.

Istraženo je kojim su smještajem beskućnici najviše i najmanje zadovoljni, kojim tretmanom, hranom i slično.

Hina

Objavljeno: 27.05.2016