Gotovo petina osoba s invaliditetom, njih oko 18 posto, živi u siromaštvu, što je više od opće populacije, upozorava pravobraniteljica za OSI

 

Samo pet od 20 ministarstava - ministarstva zdravlja, socijalne politike, uprave, branitelja i unutarnjih poslova, potpuno je poštivalo obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, upozorava pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u izvješću o radu za 2015. godinu, koje je poslala Hrvatskom saboru.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji se primjenjuje od početka 2015., obvezuje poslodavce s više od 20 zaposlenih da zaposle osobe s invaliditetom ili, ako to ne mogu ili ne žele, ispoštuju neku drugu kvotnu obvezu.

Zamjenska kvota, tako, može značiti organiziranje mentorstva, praksu, ugovorni odnos s osobom s invaliditetom i dr. Poslodavci koji odluče da neće zapošljavati ili provoditi neku od zamjenskih kvota moraju u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom uplatili naknadu. Fondovska sredstva strogo su namjenska, a koriste se za poboljšanje statusa osoba s invaliditetom.

Podatke o kvotnom zapošljavanju pravobraniteljici Anki Slonjšak nije uopće dostavilo pet ministarstava (kulture, pomorstva, obrane, pravosuđa i financija), a od 15 ostalih većina mora plaćati novčanu naknadu jer nisu zaposlili potreban broj osoba s invaliditetom. Slonjšak je tim podacima nezadovoljna jer smatra da bi upravo ministarstva morala biti primjerom za ostale obveznike u javnom i privatnom sektoru u zapošljavanju osoba s invaliditetom. 

Od 8530 poslodavaca, koliko ih je krajem prošle godine imalo obvezu kvotnog zapošljavanja, u javnom ih je sektoru bilo oko 2500, a u privatnom gotovo 6000. Pozivajući se na podatke Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Slonjšak upozorava da čak 1576 poslodavaca u javnom sektoru ne poštuje zakonsku obvezu, pri čemu postotak ispunjenosti obveze varira od visokih 81 posto u javnoj upravi do zabrinjavajućih 25 posto u odgoju i obrazovanju.

"Teško je razumjeti, a kamoli pravdati takvo stanje", kaže pravobraniteljica pitajući se kako očekivati bolji odnos privatnika, ako je takav odnos u javnom sektoru.

Oko trećine privatnih poslodavaca ispunilo je u prošloj godini obvezu kvotnog zapošljavanja. Lani su 463 poslodavca ostvarivala poticaje za oko 1400 osoba s invaliditetom, za što im je isplaćeno gotovo 40 milijuna kuna, najvećim dijelom za subvencioniranje plaća. 

Zapošljavanje i rad postali su pitanja od prvorazrednog značenja za osobe s invaliditetom, naglašava pravobraniteljica i potkrepljuje to podatkom da je po broju pritužbi zapošljavanje lani zauzelo visoko drugo mjesto, odmah iza socijalne skrbi.

Unatoč nedosljednoj provedbi, obveza kvotnog zapošljavanja ipak je dovela do većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom. Lani ih je zaposleno 2613, što je gotovo 40 posto više nego 2014. godine. Krajem godine bilo je zaposleno 11.822 osoba s invaliditetom, oko 16 posto više nego godinu ranije. 

Unatoč tim pozitivnim pokazateljima, lani je bilo registrirano oko 7.300 nezaposlenih osoba s invaliditetom, najviše u proteklih deset godina. 

Zabrinjavaju podaci o pristupačnosti ministarstava osobama s invaliditetom - samo je jedno ministarstvo pristupačno, 12 je djelomično pristupačno, a dva su su nepristupačna. "Prema zaprimljenim odgovorima, vidljivo je da mnogi ne poštuju propise i ne snose nikakve sankcije", konstatira Slonjšak koju posebno brine izostanak stvarne namjere da se takvo stanje promijeni.

Ne ohrabruju ni podaci o pristupačnosti sudovima. Od 36 zgrada u kojima rade sudovi, samo njih 15 ima pristupačan ulaz osobama s invaliditetom, a pristup na kat ima samo devet zgrada. Sanitarni čvor prilagođen je samo u pet zgrada, dok je u jednoj u tijeku adaptacija. Od sudova koji su se očitovali, jedino u Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu postoje taktilne crte vođenja.

Pravobraniteljica je detaljno pobrojala i druge postupke i propuste na štetu osoba s invaliditetom. 

Obilazeći Hrvatsku opet je ustanovila da nema napretka u osiguranju potrebnih rehabilitacijskih programa za djecu s teškoćama u razvoju, posebice izvan većih gradova. U dvije trećine anketiranih županija razvoj usluga usmjerenih djeci s teškoćama nije prepoznat kao prioritet.

Gotovo petina osoba s invaliditetom, njih oko 18 posto, živi u siromaštvu, što je više od opće populacije, upozorava pravobraniteljica. 

Dodatno zabrinjavaju brojke koje ukazuju na mjere štednje kroz smanjenje broja korisnika ionako mizernih socijalnih naknada. Tako se broj korisnika doplatka za pomoć i njegu u iznosu od 500 kuna kontinuirano smanjivao od 2012. godine, a najveće smanjenje dogodilo se upravo u odnosu na 2014. kad je broj korisnika smanjen sa 72.408 na 66.794.

Često se događa da od naknada za invaliditet žive cijele obitelji i da im je to jedino primanje, pa je naknada koja bi trebala služiti uključivanju u život postala naknada za osnovne životne potrebe, naglašava Slonjšak u svojm izvješću za 2015. godinu.

Hina

Objavljeno: 07.04.2016