Koliko je najveći željeznički kolodvor u Hrvatskoj prilagođen osobama s invaliditetom? I koliko nam služi na čast kada turisti s invaliditetom posjete metropolu? Pročitajte u ovom tekstu, garantiramo neka iznenađenja....

 

Zagrebački Glavni kolodvor nalazi se u samom središtu grada, na Tomislavovom trgu 12. Najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj te je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Gradnja same zgrade započela je 1890., a kao objekt svečano je otvoren 1892. godine pod imenom Državni kolodvor. Zgrada Glavnog kolodvora oblikovana je u neoklasicističkom stilu te je ukrašena skulpturama i dekoracijama. Dugačka je 186,5 metara. Veća rekonstrukcija izvedena je za Univerzijadu 1986./1987., te 2006. godine.

Uviđajući dugogodišnji problem prilaska nekim peronima, budući nema rampe ili pomoćne pokretne stepenice koje bi olakšale dolazak i odlazak osobama s invaliditetom, ali i svima koji nose teške putne torbe, uputili smo apel nadležnima u Glavnom kolodvoru, ako je ikako moguće, da se nešto poduzme po pitanju pristupačnosti peronima svim osobama s invaliditetom, ali i vezano za prijenos teških putnih torbi, što bi svakako pomoglo putnicima, domaćim i stranim.

Zanimalo nas je kad se namjerava omogućiti pristupačnost osobama s invaliditetom u smislu dolaska istih u kolicima ili hodalicama, te ostalim vrstama oštećenja, npr. na perone 2 i 3, kao i druge, prema kojima se treba spuštati i penjati stepenicama, što je nemoguće bez pomoći druge osobe. Navedeno je potrebno i svim putnicima koji imaju teške putne torbe, radi olakšanja nošenja.

“Sukladno važećem Generalnom urbanističkom planu, područje zagrebačkog Glavnog kolodvora nalazi se pod oznakom GP - Gradski projekt, statusa Nepokretnog kulturnog dobra. Navedena oznaka za sobom povlači uvjete koji se odnose na gradnju propisanu u GUP-u, obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije s propozicijama zaštite i očuvanja, te dopuštenim i mogućim intervencijama za cijelo područje Glavnog kolodvora, same zgrade, perona s podzemnim pristupima i nadstrešnicama. Nakon navedenog, za bilo kakve rekonstrukcije obaveza je provođenje urbanističko-arhitektonskog natječaja. Samim time, pojedinačni zahvati ne mogu se izvoditi budući da nije moguće dobiti građevinsku dozvolu od strane Grada”, rečeno je iz HŽ Infrastrukture, Korporativnih komunikacija.

Vezano za osobe s invaliditetom, nudi li Glavni željeznički kolodvor uslugu pomoći istima vezano za putne torbe, kao i pomoći dolaska i odlaska u krugu Kolodvora u smislu prenošenja samih osoba s invaliditetom u kolicima i s hodalicama, kako to funkcionira, kome se treba obratiti i kada, koliko to košta, dobili smo sljedeći odgovor:

“Dok se ne pronađe adekvatnije rješenje za pristup osobama s invaliditetom i boljoj mobilnosti na drugi i treći peron na Glavnom kolodvoru, osobe s invaliditetom se prilikom planiranja putovanja trebaju najaviti u Putničku službu na prvom peronu koja organizira potrebnu pomoć, a za izlazak iz vlaka obratiti se kondukteru koji bi trebao kontaktirati Putničku službu za organiziranje pomoći prilikom izlaska iz vlaka.”

Ima li ograničenja kod osoba s invaliditetom, u smislu postotka tjelesnog oštećenja ili invaliditeta za korištenje naprijed navedene usluge, saznali smo da nema. Osobe koje ne mogu same do odredišta, odnosno do vlaka, kao i one koje imaju teške torbe, a bolesne su i starije, mogu se javiti u Putničku službu, koja organizira besplatnu pomoć.

Hoće li uskoro biti kakvih građevinskih radova u krugu Glavnog željezničkog kolodvora, dobili smo službeni odgovor: “Tijekom ove godine u sklopu poslova redovitog održavanja, HŽ Infrastruktura planira na zagrebačkom Glavnom kolodvoru sanirati postojeći pothodnik te 3. i 3.a peron.”

Kako ta usluga pomoći osobama s invaliditetom funkcionira na ostalim željezničkim kolodvorima po gradovima diljem Lijepe naše? Imaju li svi uslugu pomoći osobama s invaliditetom i naplaćuje li se ista?

“U željezničkim kolodvorima koji su rekonstruirani, a temeljem projektne dokumentacije i akta o građenju, primjerice u kolodvorima Vinkovci i Slavonski Brod, ugrađene su platforme za osobe s invaliditetom prema Pravilniku za osobe smanjene pokretljivosti i sukladno projektnoj dokumentaciji za koju je dobivena potvrda glavnog projekta. U samim Vinkovcima, na državnom tehničkom pregledu bila je i Udruga “Bubamara” - Udruga osoba s invaliditetom Vinkovci, s kojima smo dogovorili da se osobe s invaliditetom prije putovanja vlakom jave u Prometni ured, s time da će im željezničko osoblje u Prometnom uredu pomoći prilikom ulaska u vlak. Za izlazak iz vlaka, na peronskim stupovima su postavljena bežična zvona koja zvone u Prometnom uredu i koje osobe smanjene pokretljivosti aktiviraju nakon izlaska iz vlaka kako bi se rampe mogle otključati te osobe smanjene pokretljivosti prevesti do kolodvorske zgrade. Za sve navedene radnje i ključ koji otvara rampu zaduženo je prometno osoblje, budući da je Prometni ured na kolodvoru jedini zaposjednut 24 sata i sva usluga je besplatna”, rečeno je iz HŽ Infrastrukture.

Nadodali su na kraju: “Što se tiče samog putovanja vlakom, u nova 24 vlaka HŽ Putničkog prijevoza ugrađene su rampe za ulaz/izlaz osoba s invaliditetom kojima rukuje osoblje vlaka, a rampe se mogu prilagoditi bilo kojoj visini perona. Novi vlakovi voze na relacijama prema Sisku, Novskoj, Koprivnici, Moravicama, Vinkovcima, na relaciji Dugo Selo – Savski Marof i na relaciji Zagreb – Varaždin. Uz to, HŽ Putnički prijevoz u svom parku ima i tri klasična vagona koja su prilagođena prijevozu osoba s invaliditetom i koji se u slučaju najavljenog prijevoza osobe s invaliditetom uvrštavaju u sastave vlakova. Radnici HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture kod najavljenih prijevoza osoba s invaliditetom osiguravaju pomoć kod ulaska/izlaska u vlak i u vlaku. Usluge koje smo naveli se ne naplaćuju.”

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 01.04.2016