Međunarodni dan gluhih: Senzibilizacija javnosti o problemima i potrebama osoba s oštećenjem sluha

Osnovna je djelatnost Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba unapređenje i poticanje integracije gluhih u obitelji, na radnom mjestu i drugim oblicima društvenog života

 

Povodom Međunarodnog dana gluhih na zagrebačkom je Cvjetnom trgu upriličen program pod nazivom "Dođite, učite i upoznajte“, u organizaciji Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba.

Cilj obilježavanja Međunarodnog dana gluhih – koji je davne 1958. utemeljila Svjetska federacija gluhih - jest privući pozornost državne vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i javnosti, o specifičnostima osoba s oštećenjima sluha, podizanja razine svijesti o njihovim problemima i potrebama, što su temeljne pretpostavke za veću osvještenost samih osoba s oštećenjem sluha o njihovim pravima i položaju u društvu.

Osnovna djelatnost zagrebačkog Saveza je unapređenje i poticanje integracije gluhih u obitelji, na radnom mjestu i drugim oblicima društvenog života; iniciranje i davanje prijedloga odgovarajućim ustanovama i organizacijama za poboljšanje rehabilitacije i socijalne zaštite gluhih osoba; potpomaganje programa rehabilitacije i neposredno sudjelovanje u nekim segmentima javnog života; suradnja sa znanstvenim ustanovama koje se bave problematikom gluhoće; okupljanje gluhih osoba, njihovih roditelja, prijatelja i suradnika; izdavanje stručno-popularnih, informativnih i stručnih časopisa i edicija.

Posjetitelji izložbenog štanda Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba mogli su saznati kako znakovni jezik nije univerzalni već da svaka država ima svoj. Također se moglo okušati i u praktičnoj primjeni Hrvatskog znakovnog jezika. On je sustav vizualnih znakova koji, uz pomoć posebnog položaja (oblika šake), orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, tvore koncept, odnosno smisao riječi. Znakovni jezik ne se izvodi samo rukama, već uključuje i držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju. Koristi se najčešće u obiteljima u kojima je dvoje ili više njih gluho, u zajednicama gluhih (sportskim klubovima, kulturnim sekcijama, klubovima umirovljenika) te, nešto manje, u školama za gluhe. Znakovnim se jezikom mogu uz podršku prevoditelja, dobiti sve potrebne informacije iz javnog života na pristupačan način; na raznim sastancima, skupovima, tečajevima, u procesu obrazovanja, i tome slično.

Svaki znakovni jezik ima svoju vlastitu gramatiku i uči se kao svaki drugi strani jezik. Hrvatski znakovni jezik oblik je komunikacije koji je najrašireniji u gluhoslijepih osoba koje su relativno dobro usvojile hrvatski jezik te se potpomažu pojedinim znakovima. Kombinira se očitavanjem s usana i istovremenim korištenjem pojedinih znakova koji slijede red riječi na hrvatskom jeziku.

Procjenjuje se da u svijetu ima više od 70 milijuna gluhih osoba.

Marko Damjanović


 

 

Povezane vijesti