Ravnateljica centra Dijana Borović-Galović rekla je da osobe s intelektualnim teškoćama trebaju pomoć obitelji ili države od rođenja do smrti, ali, nažalost, naše je društvo još uvijek prepuno strahova i predrasuda prema osobama s ovom vrstom invaliditeta

 

Bivši korisnici ozaljskoga Centra za rehabilitaciju osoba s intelektualnim teškoćama u posljednjih godinu dana uglavnom su se preselili u stanove u Karlovcu, gdje uz pomoć asistenata žive samostalno, a radom i socijalnim vještinama bave se radnim danom u poludnevnom boravku u Karlovcu u sklopu novoosnovanoga Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj.

 Slijedi osnutak ureda za samozastupanje koji će preko projekata tražiti posao za osobe s intelektualnim teškoćama i promicati njihova prava osoba te osnutak socijalne zadruge za njihov poljoprivredni centar u Jaškovu, gdje u pet plastenika proizvode povrće i voće, a imaju i pogon za proizvodnju i pasterizaciju sokova.

 Iz Karlovca svaki dan autobusom u Jaškovo putuje između 47 i 50 bivših stanara stacionara, koji rade na uzgoju svinja, voća i povrća, na preradi voća, te u šivaonici. Centar je od Europske unije dobio novac za projekt koji će omogućiti da se u rujnu u Karlovačku županiju vrati 38 bivših stanara koji su nakon zatvaranja Jaškova bili smješteni u druge županije.  

 Centar u Karlovcu u utorak je otvorio vrata novinarima, a došla je i zamjenica gradonačelnika Marina Kolaković jer je Karlovac tom centru besplatno ustupio velik i lijep prostor u stambenom naselju Grabriku, gdje odrasli korisnici svaki dan nešto izrađuju, osjećaju se korisnima, druže se, a stručni tim tu pruža individualnu pomoć i djeci s intelektualnim teškoćama.

 Ravnateljica tog centra Dijana Borović-Galović rekla je da osobe s intelektualnim teškoćama trebaju pomoć obitelji ili društva od rođenja do smrti, a tu se provode raznovrsni oblici pomoći, od rane intervencije za 50-ero djece iz cijele županije, do radnih i socijalnih vještina odraslih.

 Od neprocjenjive je vrijednosti taj prostor korisnicima i njihovim obiteljima te nama koji s njima radimo, rekla je Borović-Glasnović i dodala da tu, osim rane intervencije za djecu, uz stručni tim borave i odrasli zato što kod nas još nema dovoljno posla na slobodnom tržištu rada za osobe s intelektualnim teškoćama.

 Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj ima tri edukacijska rehabilitatora - logopeda, fizioterapeuta i psihologa čija je zadaća povezati se s obiteljima kako bi se djeca s teškoćama poslije mogla uključiti u zajednicu, a ne, kao do sada, da budu smješteni u ustanove poput one u Jaškovu kod Ozlja, gdje su neki 40-ak godina nepotrebno bili izolirani od društva.

  Cilj je da se djeca s intelektualnim teškoćama mogu uključiti u redovito školstvo i na otvoreno tržište rada pa neće biti potrebne ni institucije ni takvi poludnevni boravci za odrasle.

 Korisnica Edita Vilić, koja je u zagrebačkoj Dubravi završila srednju školu za tekstilnog radnika i koja kao osoba sa 100-postotnim invaliditetom treba pomoć i ne može nigdje naći posao, tu izrađuje pisanice i mozaike te šiva platnene torbe. Ona i ostali korisnici žive u tzv. organiziranom stanovanju, ali neki i žale za institucionalnim smještajem. Damir Označić rekao je da je u Jaškovu bio od 1978. godine, da mu je bilo lijepo jer se bavio kunićima i psima, te da mu to nedostaje. Njegovi terapeuti kažu da se on odlično snašao, da on i njegov cimer jedini žive samostalno, bez asistenta, te da sam obavlja sve što je vezano uz njegove zdravstvene tegobe.

 Ravnateljica Borović-Galović ocijenila je da je naše društvo, nažalost, još prepuno predrasuda i strahova u vezi s uključivanjem osoba s intelektualnim teškoćama u društvo. Istaknula je da surađuju s jednom udrugom iz Berlina, preko koje jednom hotelu u Berlinu plasiraju mini povrće koje proizvode u Jaškovu. 

 Za utrke "Spirit of Run" u Njemačkoj, Poljskoj i Španjolskoj za zdrave osobe i za osobe s intelektualnim teškoćama šivaju 50 platnenih torbi i ukrašavaju ih, za što će dobiti novac.

Hina

Objavljeno: 26.02.2016