Stručnjaci upozoravaju: Nove poteškoće za osobe alergične na pelud
Alergije posljednjih desetljeća pokazuju trend rasta te ih s pravom nazivamo bolestima modernog doba. U Hrvatskoj najmanje pola milijuna osoba pati od alergijskih reakcija
Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na inače neškodljive tvari. U kontaktu s tim tvarima obrambeni se sustav poremeti i dolazi do nepotrebnog i prekomjernog stvaranja protutijela.
U svijetu 20 do 25 posto osoba boluje od raznih vrsta alergije koje su u stalnom porastu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj najmanje pola milijuna osoba pati od alergijskih reakcija.
Alergijski rinitis (u narodu znan kao hunjavica), peludna je groznica. Pojavljuje se sezonski, obično u ožujku, a uzrokuje ju cvjetni prah (pelud) drveća, trava i korova. Alergijski rinitis je najčešći oblik alergije od kojeg pati svaka deseta osoba. Alergen udahnemo, a reakcija se pojavi u obliku podražaja nosa, vodenastog iscjetka, začepljenog nosa, uzastopnog kihanja, crvenila i suzenja očiju, svrbeža u ždrijelu i ušima te opće razdražljivosti. Ako opisane tegobe traju cijelu godinu, uzrok može biti kućna prašina.
Novi nalazi američkih znanstvenika s University of Massachusets pokazuju kako će povećanje prisutnosti CO2 u atmosferi, do kojeg dolazi zbog klimatskih promjena, rezultirati povećanom proizvodnjom peluda trava za više od 200 posto u narednim godinama.
Povećanje prisutnosti peluda trava u zraku očekuje se u cijelom svijetu.
Ranija istraživanja pokazala su kako se zbog klimatskih promjena može očekivati povećanje prisutnosti peluda korova.
Stručni časopis PLoS One piše kako postojeće projekcije ukazuju na ekstremnije promjene glede peluda trava nego kada je riječ o peludu korova.
Alergije posljednjih desetljeća pokazuju trend rasta te ih s pravom nazivamo bolestima modernog doba. Najnoviji podaci govore da 30 posto stanovništva ima neku od alergijskih bolesti, od čega u Hrvatskoj 7 do 10 posto otpada na peludne alergije. Među najčešće alergene ubrajaju se: pelud, grinje kućne prašine, životinjska dlaka, spore plijesni, hrana, aditivi hrani i pićima, konzervansi, otrovi insekata i UV zrake.
Malo je alergičnih osoba koje nisu čule za alergije na pelud biljke ambrozije. Svaki četvrti stanovnik planeta Zemlje pati od polenske alergije, a svaki osmi je alergičan na polen ambrozije.
Marko Damjanović
Objavljeno: 10.11.2014