Znanstvenici upozoravaju: Oboljeli od Parkinsonove bolesti moraju ograničiti unos proteina
Prehrana bogata ugljikohidratima i siromašna proteinima može povoljno utjecati na prijenos dopamina u mozak
Poznato je da gubitak na težini može ukazivati i na pojavu simptoma Parkinsonove bolesti. Prema nekim kliničkim ispitivanjima, indeks tjelesne mase (BMI) u oboljelih od Parkinsa u prosjeku je značajno niži nego kod zdravih osoba. U odmaklim stadijima bolesti, osim teških motoričkih fluktuacija, značajno je izražena i smanjena tjelesna težina oboljele osobe.
Parkinsonova bolest podjednako remeti i kalorijski unos i potrošnju. Pacijenti s Parkinsonovom bolesti u pravilu imaju problema sa žvakanjem i gutanjem, a stoga je pogoršano i kvalitetno probavljanje hrane. Zbog pomanjkanja dopamina u organizmu javlja se poremećaj mehanizma kontrole tjelesne težine i apetita. Zato je pravilna prehrana u bolesnika izuzetno važna.
Preporučuje se da oko 55 posto dnevnog kalorijskog unosa čine ugljikohidrati (uglavnom složeni – tjestenina, riža, kruh, krumpir), 30 posto masti i 15 posto proteini.
U bolesnika s Parkinsonovom bolesti potrebno je ograničiti unos proteina jer oni usporavaju pražnjenje želuca i sprječavaju prolazak dopamina kroz krvno-moždanu barijeru. Svejedno se preporučuje dnevni unos proteina, a radi se o količini 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase na dan.
Unos masti također mora biti uravnotežen, jer masti poput proteina usporavaju pražnjenje želuca i apsorpciju dopamina. Pri odabiru masnoća, prednost imaju jednostruko nezasićene masne kiseline koje djeluju protektivno na srce i krvožilni sustav oboljelog od Parkinsonove bolest.
Prehrana bogata ugljikohidratima i siromašna proteinima može povoljno utjecati na prijenos dopamina u mozak.
Vlakna su vrlo važna jer potiču peristaltiku i crijevni transport da vrše svoju funkciju, što je inače otežano u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.
Kako bi se hrana što lakše probavila preporučuje se uzimanje sjeckane, mljevene ili gnječene hrane. Sljedeći važan faktor je kiselost želuca, zato se preporučuje umjereno ili čak minimalno konzumiranje namirnica visoke kiselosti kao što su narančin ili limunov sok te rajčice.
Dnevni unos nutrijenata treba uskladiti sa stadijem bolesti. U blažim oblicima primjenjuje se uobičajeni dnevni raspored, dok se u težim preporučuje davati češće i manje obroke kako ne bi došlo do pretrpavanja želuca i teže probave.
Preporuka je da se namirnice bogate proteinima treba davati rano ujutro ili kasno popodne kako njihov unos ne bi remetio apsorpciju dopamina.
M. Damjanović
Objavljeno: 31.10.2014