Marthe Gautier je samo jedna u nizu žena iz povijesti znanosti kojima je zanijekano otkriće ili su se morale dodatno boriti da im se ono prizna

Prošlo je više od 50 godina od kada su znanstvenici utvrdili da je dodatna kopija 21 kromosoma odgovorna za Downov sindrom, ali još uvijek postoje nesuglasice o tome tko je zaslužan za to veliko otkriće.
Desetljećima je Jérôme Lejeune slavljen kao znanstvenik koji je prvi primijetio kromosonski poremećaj kod oboljelih od Downovog sindroma, ali zadnjih nekoliko godina se kao pretendentica pojavila Marthe Gautier, 88-godišnja znanstvenica koja je u časopisu Science Magazine izašla s tvrdnjom da je baš ona prva otkrila Downov sindrom. Njene tvrdnje uzbunile su znanstvenu zajednicu, a posebno žestoko su ragirali znanstvenici bliski Lejeunovoj fondaciji. Baš su utjecajni članovi Lejeuenove fondacije uspjeli spriječiti Gautier da održi govor pred francuskom federacijom za ljudsku genetiku. Kao razlog naprasitog prekida govora naveli su da bi tvrdnje koje Gautier iznosi naškodile uspomeni na velikog znanstvenika Jérômea Lejeunea. Gautier ponavlja da govori istinu i  da njene tvrdnje nisu usmjerene protiv lika Jérômea Lejeunea. Ona inzistira da je prva koja je otkrila da dodatna kopija kromosoma uzrokuje Downov sindrom, ali da je Jérôme Lejeune otkrio da se radi o kopiji 21 kromosoma.   

"Kontroverza oko Downovog sindroma je savršen primjer seksizma u znanstvenoj zajednici. Priča Marthe Gautier mora biti ispričana u ime svih znanstvenica koje rade u svijetu muške znanstvene zajednice“, izjavila je za Science Magazine znanstvenica Simone Gilgenkrantz.

Marthe Gautier je samo jedna u nizu žena iz povijesti znanosti kojima je zanijekano otkriće ili su se morale dodatno boriti da im se ono prizna. Možda najpoznatiji takav primjer je Rosalind Franklin, znanstvenica zaslužna za otkriće dvostrukog heliksa DNA, jedno od najvećih otkrića u povijesti znanosti. Franklin, nažalost, nije uspjela doživjeti priznanje za svoje veliko djelo.

B. Šutalo

Objavljeno: 17.02.2014