Prijašnjih je godina bilježen porast djece uključene u programe predškolskog odgoja, čemu je pridonijelo sufinanciranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. No, podaci za 2011. govore da je broj djece u takvim programima znatno manji, pa su se brojne udruge, ukazujući na manjak kapaciteta i stručnih suradnika, obraćale pravobraniteljici Anki Slonjšak za pomoć

Hrvatske vrtiće i predškolske ustanove pohađa oko pet tisuća djece s poteškoćama koja kroz razne programe i pomoć stručnjaka odgajatelja stječu znanja i vještine za inkluziju (uključivanje) u redoviti predškolski, a potom i u školski sustav obrazovanja.
Da je integracija takve djece u redovan obrazovni sustav vrlo važna dokazuju mnogi programi koje za to područje putem natječaja financira Europska Unija, a na jednom od njih nedavno je pobijedio dječji vrtić "Radost" iz Jastrebarskog koji je dobio oko 150 tisuća eura.

Riječ je o projektu koji se u Hrvatskoj prvi put financira sredstvima EU fondova, a glavni mu je cilj promocija inkluzije djece s teškoćama u redovni predškolski sustav.

Ciljevi projekta su razvijanje inkluzivnog predškolskog modela, osposobljavanje zaposlenika za rad s djecom s teškoćama, te izrada priručnika koji će poslužiti i drugima koji se bave tim poslom, ističe defektologinja Marija Zmajlović.

U vrtiću "Radost" ukupno je 600 djece, njih 40 je s poteškoćama, a devetero ih ima osobne pomoćnike. Tim projektom Grad Jastrebarsko dobiva jedinstven vrtić u Hrvatskoj usmjeren na ravnopravnost sve djece bez obzira na razvojne osobitosti.

U Hrvatskoj se posebni programi za djecu s teškoćama provode pri redovitim predškolskim ustanovama, pa njih oko četiri tisuće pohađa vrtiće, 579 ih je u posebnim skupinama, a u posebnim predškolskim ustanovama ih je 400-tinjak, podaci su iz izvješća pravobraniteljice za djecu za 2012.

U izvješću se ističe kako je prijašnjih godina bilježen porast djece uključene u programe predškolskog odgoja, čemu je pridonijelo sufinanciranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. No, podaci za 2011. govore da je broj djece u takvim programima znatno manji, pa su se brojne udruge, ukazujući na manjak kapaciteta i stručnih suradnika, obraćale pravobraniteljici za pomoć.

Uključivanje djece u redovito obrazovanje 

Ne tako davno, prije manje od desetak godina, najsnažniji čimbenik uključivanja takve djece u redovno obrazovanje bili su njihovi roditelji koji su zaslužni za donošenje niza zakona i deklaracija, da bi potom institucije postupno razvijale programe i osposobljavale stručnjake za skrb o toj djeci.

U današnje vrijeme mnoga istraživanja ukazuju da je najveća odgovornost za uključivanje djece s teškoćama u redovite sustave na odgajateljima, asistentima i stručnim pomoćnicima.

Kako bi inkluzija djece s poteškoćama bila što uspješnija, važno je imati pozitivne stavove i stvoriti pozitivnu atmosferu unutar odgojne skupine, osigurati kvalitetne odgojitelje i asistente koji će boraviti s takvom djecom i dodatno poticati njegove razvojne mogućnosti.

Osim osiguravanja materijalnih i fizičkih uvjeta rada ovisno o djetetovim teškoćama, najvažnije su edukacija, motivacija za radom i dobra suradnja svih uključenih.

U Hrvatskoj su sve donedavno studenti tijekom formalnog obrazovanja za odgajatelje stjecali tek bazične kompetencije za rad s djecom s teškoćama, dok je danas stanje ipak puno bolje te raste i broj osobnih asistenata i pomoćnika.

Naravno, sve ovisi o financijskim mogućnostima, pa još uvijek brojna djeca s poteškoćama ostaju izvan sustava ili su i dalje, zbog nedostatka stručnjaka, bez odgovarajuće skrbi.

Brojne udruge koje su osnovali roditelji takve djece nastoje potaknuti zajednicu i društvo na senzibiliziranje problema i pomoć njima i djeci.

Broj djece s teškoćama u stalnom je porastu

Predsjednik Hrvatske udruge pomoćnika u odgoju i obrazovanju "Proinkluzija" Ivan Cvitanović upozorava da je broj djece s teškoćama u razvoju u stalnom porastu. Teškoće se otkrivaju sve ranije, pa je nužno uvoditi što ranije modele intervencije i podrške, kao što je podrška pomoćnika zaposlenih u predškolskim ustanovama, ističe Cvitanović.

"Usudio bih se reći da se na pravovremenoj i dovoljno ranoj podršci kvalitetno osposobljenih pomoćnika temelji kvaliteta i razina uključenosti djece s teškoćama u predškolske ustanove, pa i u kasnije faze odgojno-obrazovnog procesa. Drugim riječima, veća i kvalitetnija podrška u ranoj dobi zahtijeva manju podršku i manja financijska sredstva u osnovnom i srednjem obrazovanju", kaže Cvitanović.

Dodaje da angažman pomoćnika uvijek ovisi o sposobnostima i potrebama koje ima pojedino dijete tj. o vrsti i stupnju oštećenja. U predškolskoj dobi je najvažnije da pomoćnik pomogne djetetu da se što bolje socijalizira i razvija vještine neophodne za kasnije uključivanje u osnovnoškolsku ustanovu, ali i u život uopće.

Pri tome je važno da pomoćnik ima stručno vodstvo edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka kojih, na žalost, imamo premalo, kao što je slučaj i s ostalim stručnim djelatnicima.

Cvitanović upozorava da je manjak stručnjaka prisutan u osnovnom školstvu, no po dostupnim podacima, u predškolskim ustanovama još je kritičniji. S obzirom na cjelokupnu, ne baš dobru situaciju, uspjeh djelatnika vrtića "Radost" još je važniji, kaže on.

Posebno je istaknuo zaslugu Jastrebarskog jer je kao lokalna zajednica prepoznao važnost projekata kojih su, još uvijek, nedovoljno svjesne brojne hrvatske sredine koje su osnivači predškolskih ustanova.

Piše: Smiljanka Škugor Hrnčević / Hina

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Objavljeno: 27.01.2014