Svaka osoba s invaliditetom je osoba za sebe, dok zakonski i podzakonski ne uredimo da te osobe dobiju ono što im je potrebno, imat ćemo probleme o kojima govorim 12 godina, apelirala je Slonjšak

 

Nakon što su o izvješću raspravljali matični saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, u Hrvatskom saboru je u petak, 9. listopada 2020. godine provedena glavna rasprava o godišnjem izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2019. godinu.

Pravobraniteljica Slonjšak je prvo istaknula da je 2019. godine obilježena prva godina rada Područnog ureda Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Osijek te da je otvoren Područni ured Split. Cilj je još otvoriti Područni ured Rijeka, što je zbog situacije s pandemijom odgođeno za 2021. godinu.

NISKA RAZINA OBRAZOVANJA

Prema izvješću, u Registru osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na dan 23. siječnja 2020. godine registrirano je 496.646 osoba s invaliditetom, od čega je 196.609 žena te 300.037 muškaraca. Što se tiče obrazovanja, a gledajući ukupan broj osoba s invaliditetom, 68 posto osoba s invaliditetom ima osnovnu školu, nezavršenu osnovnu školu ili su bez osnovnoškolskog obrazovanja, 23 posto ima srednju stručnu spremu, 6,5 posto ima višu ili visoku stručnu spremu, a 2 posto ima završeno obrazovanje u posebnim ustanovama i po posebnom programu.

Kao i ranijih godina, podaci pokazuju da su osobe s invaliditetom u povećanom riziku od siromaštva, te da je nizak udio njihove zaposlenosti u ukupnoj zaposlenosti na što utječe i njihova niska razina obrazovanja. Konkretno, u radno aktivnoj dobi je 211 tisuća osoba s invaliditetom, no na tržištu rada ih je samo 11.610. Pravobraniteljica je podsjetila da godinama upozorava na uzroke i prepreke u zapošljavanju.

- Što se tiče pritužbi upućenih pravobraniteljstvu, 2019. obratilo nam se 2.172 građanina što je za 12 posto obraćanja više u odnosu na 2018. godinu. Najviše ih se obraćalo u području socijalne skrbi, zatim vezano uz općenito savjetovanje o pravima iz raznih sustava, zapošljavanja i rada, pristupačnosti, mirovinskoga osiguranja i obrazovanja - navela je pravobraniteljica Slonjšak.

ZAKON O INKLUZIVNOM DODATKU

- Mišljenja smo da je u 2019. godini došlo do neznatnih kvalitativnih pomaka u politikama usmjerenim prema osobama s invaliditetom. Posebno je vidljiv nedostatak sustavnih rješenja usmjerenih na posebne kategorije osoba s invaliditetom, kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju najranije dobi. Još uvijek postoje izrazite prepreke u pristupu informacijama, zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, radu te ostvarivanju prava na naknadu s osnove invaliditeta.

- Unatoč obećanjima i uvjeravanjima da će se učiniti promjene u zakonodavstvu, posebno vezano uz primarna prava za osobe sa invaliditetom kao što su Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnom asistentu i novi Zakon o socijalnoj skrbi, isto nije učinjeno - podsjetila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

ZAGOVARAČKA ULOGA CIVILNOG DRUŠTVA

Slonjšak je istaknula i da organizacijama civilnog društva koje se bave pitanjima osoba s invaliditetom, kao i njihovim predstavnicima, slabi zagovaračka uloga.

- Osobe s invaliditetom participiraju u pripremi zakonodavnih rješenja kroz Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, radne skupine i neformalne sastanke, međutim mišljenja smo da je često njihova uloga samo formalne naravi - napomenula je.

- Na kraju, mišljenja smo, a što je vidljivo i kroz izvješća o radu od 2015. godine do danas, u proteklom razdoblju nije bilo prave usmjerenosti na krajnje korisnike i potrebe da se suštinskim rješenjima uspostavi dugoročno održiv sustav zaštite koji pridonosi afirmaciji prava. Model ljudskih prava nije u cijelosti shvaćen pa niti implementiran u zakonodavstvu i javnim politikama tako da osobe s invaliditetom ostaju žrtve nejednakosti, bez očekivanja njihovog doprinosa društvu u cjelini.

Od svih poraznih detalja u izvješću, koji ne stanu u ovaj kratki osvrt, žalosno je što je medijima jedino zanimljivo bilo to što je pravobraniteljica Slonjšak plačući upozorila kako je pandemija koronavirusa mnoge osobe s invaliditetom zatvorila u mjestima gdje žive, a da je najteže osobama koje su u ustanovama socijalne skrbi.

- Poručujem im da ćemo se kao pravobraniteljstvo potruditi da im omogućimo pravo na kretanje, da mogu izaći i da ne proživljavaju zatvorenost, zapravo preživljavaju u tim ustanovama - rekla je i objasnila da joj je o tome teško govoriti jer osjeća koliko je tim osobama teško.

Zastupnicima, od kojih je u višesatnoj raspravi koja je uslijedila uglavnom dobivala pohvale za rad i iscrpno izvješće, poručila je kako je na njima veliki zadatak.

IZVJEŠĆE U SJENI ZA UJEDINJENE NARODE

- Trebate se što više educirati i posjetiti različite institucije, udruge, razgovarati s osobama s invaliditetom, one su dio ovog društva, zaslužuju punu pažnju i podršku - kazala je.

Zastupnicima je poručila i kako kontinuirano treba raditi na promjenama, da osobe s invaliditetom ne mogu imati ista, linearna prava, jer to nije pravedno.

- Svaka osoba s invaliditetom je osoba za sebe, dok zakonski i podzakonski ne uredimo da te osobe dobiju ono što im je potrebno, imat ćemo probleme o kojima govorim 12 godina - apelirala je Slonjšak.

Najavila je da će uskoro biti objavljeno ‘izvješće u sjeni’, odnosno izvješće koje je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom krajem 2019. podnijela UN-ovu odboru za prava osoba s invaliditetom ukazujući na njihovo stanje i položaj u Hrvatskoj, naglašavajući preporuke koje nisu ispunjene od 2015. godine.

 

Autor: Damir Fatušić

Objavljeno: 12.10.2020