Sada možemo stvarati stanice koje proizvode inzulin i koje izgledaju i djeluju slično beta stanicama gušterače koje vi i ja imamo u našim tijelima, kaže profesor Matthias Hebrok

 

Po prvi put, znanstvenici su uspjeli pretvoriti ljudske matične stanice u potpuno razvijene stanice koje proizvode inzulin. Ovaj važan iskorak istraživački tim vidi kao važan korak naprijed u razvoju lijeka za dijabetes tipa 1. Nalazi su objavljeni u časopisu Nature Cell Biology, piše IFLScience.

Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest koja pogađa oko 1,25 milijuna ljudi u SAD-u. Svake godine se dijagnosticira oko 40.000 slučajeva, a broj se povećava za oko tri posto svake godine. Kod dijabetesa tipa 1 beta stanice u gušterači su uništene i bez njih tijelo ne može proizvesti inzulin, hormon koji regulira razinu glukoze u krvi. Višak šećera u krvi može dovesti do teških stanja poput zatajenja bubrega, čak i smrti, pa pacijenti moraju uzimati dnevne doze inzulina.

Istraživači već dugo traže načine kako popraviti ili zamijeniti neaktivne beta stanice. Korištenje matičnih stanica koje se mogu transplantirati pacijentima oduvijek je bio dobar potencijalni način za postizanje tog cilja, ali se njihovo stvaranje u laboratoriju pokazalo teškim, jer beta stanice nikada nisu potpuno sazrjele u laboratoriju.

Tim je napokon uspio prebroditi ovaj kamen spoticanja kopirajući način na koji su stanice organizirane i odvojene u živoj gušterači. Beta stanice nalaze se u skupinama koje se nazivaju Langerhansovi otočići. Znanstvenici su shvatili da ova formacija mora biti važan proces koji su zato odlučili kopirati, razdvajajući djelomično diferencirane stanice gušterače u laboratorijskim posudama i organizirajući ih u male nakupine otočića, a to je potaknulo sazrijevanje stanica. Ne samo da su beta stanice počele proizvoditi inzulin, već su i slabo shvaćene alfa i delta stanice počele sazrijevati na ovaj način, što je još jedan uspjeh koji prije nije bio moguć.

- Sada možemo stvarati stanice koje proizvode inzulin i koje izgledaju i djeluju slično beta stanicama gušterače koje vi i ja imamo u našim tijelima. To je ključan korak prema našem cilju stvaranja stanica koje se mogu transplantirati pacijentima s dijabetesom - rekao je jedan od glavnih autora studije, profesor Matthias Hebrok s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu.

Tim je zatim transplantirao laboratorijski uzgojene otočiće u miševe i otkrio da su u roku od nekoliko dana funkcionirali, proizvodeći inzulin kao odgovor na razinu šećera u krvi.

Naravno, ovo je samo prvi korak u pravom smjeru, i bit će potrebni pokusi na ljudima prije nego dođe do bilo kakve kliničke primjene, ali tim već traži načine da ovaj pristup od laboratorija dođe u bolnice. Rade na mijenjanju stanica CRISPR tehnologijom za uređivanje gena kako bi se mogle implantirati izravno, bez ikakvih imunosupresivnih lijekova. Također, razmišljaju o potencijalnim lijekovovima koji bi mogli vratiti pravilnu funkciju otočića u bolesnika.

- Napokon možemo krenuti naprijed na nekoliko različitih fronti koje su nam prije bile zatvorene - dodao je Hebrok.

- Čini se da su mogućnosti beskrajne.

Damir Fatušić

Objavljeno: 12.02.2019