PRAVOBRANITELJICA SLONJŠAK Stereotipi i predrasude o osobama s invaliditetom u hrvatskim medijima

Nedostaje prikazivanje osoba s invaliditetom u temama koje se tiču svih građana i njihovo uključivanje u regularni medijski prostor. Posebno veliko nerazumijevanje i dalje postoji prema osobama s psihosocijalnim i intelektualnim teškoćama

 

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Međunarodnog dan ljudskih prava i 70 godina donošenja Deklaracije o ljudskim pravima, organizirala je radionicu pod nazivom 'Stereotipi i predrasude o osobama s invaliditetom u hrvatskim medijima'.
Radionicu za predstavnike medija na temu medijskog izvještavanja o osobama s invaliditetom pravobraniteljica za osobe s invaliditetom održala se uz podršku Britanskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj s namjerom da se  osvijestiti obrasce izvještavanja koji nisu u skladu sa zahtjevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i naznači koji bi bili prikladniji načini uz što više konkretnih primjera i uključivanje samih osoba s invaliditetom, ali i stručnjaka iz Velike Britanije.
Rodney Hermeston, bivši novinar u Disability Now, istaknuo u svom izlaganju činjenicu da je posljednjih godina sve vidljivije izvještavanje o osobama s invaliditetom koje ih prikazuje kao nositelje prava, a manje je ono gdje su osobe s invaliditetom prikazane kao inspirativni nad ljudi ili tragične žrtve invaliditeta.
Nasuprot tome, u hrvatskom medijskom prostoru, posebno u lokalnim medijima, vrlo je izražen karitativni model u kojim se izaziva sažaljenje gledatelja/čitatelja kako bi ih se potaknulo na velikodušnost prema osobama s invaliditetom. 
Stella Franjić iz Saveza društava distrofičara Hrvatske među modelima izvještavanja istaknula je ona u kojima se pozornost stavljana nedostatke i ciljana osjećaj sažaljenje kao apel za pomoć. Drugi tip izvještavanja donosi priče koje trebaju inspirirati prikazujući pojedine osobe s invaliditetom kao primjer kako se i usprkos svim životnim nedaćama i preprekama može uspjeti u vlastitim ciljevima i ostvarivanju želja. 
Nedostaje prikazivanje osoba s invaliditetom u temama koje se tiču svih građana i njihovo uključivanje u regularni medijski prostor. Posebno veliko nerazumijevanje i dalje postoji prema osobama s psihosocijalnim i intelektualnim teškoćama. I dalje se koriste termini kojima se objektiviziraju osobe s invaliditetom i učvršćuju predrasude i stereotipi o invaliditetu kao patnji, tragediji i bolesti (invalid, prikovan za kolica, boluje od cerebralne paralize, pati od poremećaja umjesto osobe s invaliditetom koja se kreće uz pomoć kolica i živi s cerebralnom paralizom). Posebna opasnost takvog izvještavanja je u tome što ono utječe na percepciju samih osoba s invaliditetom o njima samima.
Pravobraniteljica Slonjšak za sljedeću godinu planira nastaviti rad na edukaciji novinara pri čemu bi bilo korisno provesti istraživanje kojim bi se prikupili egzaktni pokazatelji i na njihovom temelju pokrenule sustavne promjene u izvještavanju o osobama s invaliditetom u hrvatskom medijskom prostoru.
Novinarima su podijeljene Smjernice za izvještavanje o osobama s invaliditetom i intervjuiranje osoba s invaliditetom i Pojmovnik koji su dostupni na poveznici posi.hr.
Božica Ravlić 

 

Povezane vijesti