Znanstvenici potvrdili: Slanina pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti te moždanog udara

Slanina je prirodni antidepresiv: istraživanja su pokazala da umami, takozvani peti ukus, poznat i kao "ukus za uživanje", poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva i smanjuje nivo stresa

 

Neki je kude, neki je hvale. Dok neki žude za njom, ali je izbjegavaju zbog zdravlja i linije, drugi je jedu gotovo svakodnevno, tvrdeći da je zdrava. Tko je u pravu?

Svi koji kude slaninu imaju pravo samo da je ne treba pretjerano jesti, kao ni sve druge namirnice, piše ebrod.

Mnogi misle da je štetna za srce, međutim nekoliko istraživanja je potvrdilo da ona sadrži korisne omega-3 masne kiseline koje zapravo štite kardiovaskularni sustav. To je jedan od razloga zbog kojih su mnoge studije pokazale da je slanina u umjerenim količinama u svakodnevnoj prehrani smanjuje tlak i nivo šećera u krvi, što pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog ili srčanog udara.

Slanina je bogata i kalijem, ključnim mineralom za regulaciju krvnog tlaka, a bogat je izvor i kvalitetnih proteina koji pomažu u održavanju optimalnog nivoa energije i izgradnji mišićnog tkiva.

Ova slana poslastica je i dobar izvor cinka, koji je potreban za zdrav imuni sistem,rast i obnavljanje mišićnog tkiva, kao i ravnotežu hormona u organizmu.

Slanina je puna esencijalnih B vitamina, koji su nam potrebni za održavanje imunološkog sustava. Sadrži 65 posto preporučenog dnevnog unosa tiamina, 47 posto niacina, 38 posto vitamina B12 i 36 posto cinka. Dakle, umjesto da koristite multivitamine, jedite slaninu.

Slanina je prirodni antidepresiv: istraživanja su pokazala da umami, takozvani peti ukus, poznat i kao "ukus za uživanje", poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva i smanjuje nivo stresa.

Slanina je bogata zasićenim mastima, što znači da ćete duže biti siti nego da se najedete ugljikohidrata. Ako ste jako gladni, slobodno pojedite malo slanine i izdržati ćete od doručka do ručka ili ručka do večere. U slanini ima samo 2 posto loših nezasićenih masti, a mononezasićenih masnih kiselina ima tri puta više nego što ih ima u morskim plodovima.

Suprotno mišljenju, ne debljaju nas masti, nego ugljikohidrati.

Anita Blažinović