Riječki gastroenterolozi prvi u Hrvatskoj izveli su transplantaciju fekalne mikrobiote, odnosno prijenos normalne crijevne flore u 84-godišnju bolesnicu, čija je teška infekcija bakterijom Clostridium difficile nakon zahvata posve izliječena, a sluznica crijeva posve oporavljena, rekao je na prošlotjednoj konferenciji za novinare ravnatelj KBC-a Rijeka Davor Štimac, a objavila Hina

 

Kako nadalje piše, o tom zahvatu, uz ravnatelja Štimca, govorili su i gostujući stručnjak iz Njemačke Peter Malfertheiner, predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku mikrobiologiju Maja Abram, pročelnica Zavoda za gastroenterologiju Sandra Milić i specijalistica gastroenterologije Irena Krznarić Zrnić. Transplantacija je obavljena u suradnji s profesorom sveučilišta u Magdeburgu i direktorom edukacijskih programa Europske asocijacije za gastroenterologiju, endoskopiju i nutriciju Peterom Malfertheinerom, nakon što je takav zahvat prije dvije godine prvi puta obavljen u Magdeburgu.

„Prijenos fekalne mikrobiote napravljen je u bolesnice iz Ogulina, koja je imala teški oblik upale debelog crijeva uslijed infekcije s Clostridium difficile, nakon što je bolovala od upale pluća, a infekcija se razvila kao posljedica primjene antibiotika. Davalac je bila bolesnici nepoznata, mlada osoba kod koje su provedena sva potrebna testiranja, a metoda je primijenjena u dva navrata u razmaku od tjedan dana, apliciranjem pripravka stolice putem kolonoskopa.

Kako je rečeno, transplantacija fekalne mikrobiote ili prijenos fekalne mikrobiote oblik je liječenja infuzijom tekućeg filtrata stolice zdravog davatelja u crijevo primatelja, kako bi se normalizirala crijevna flora, odnosno prijenosu posebno obrađene stolice od zdravog donora primateljima koji pate od teške infekcije i bolesti probavnog trakta, a otporni su na antibiotike. Poremećaj crijevne flore primatelja najčešće je posljedica primjene antibiotika i uzrok razvoja infekcije bakterijom Clostridium difficile. U osnovi patogenog mehanizma je suzbijanje normalne crijevne flore, zbog čega dolazi do prerastanja te patogene bakterije. Zbog česte primjene antibiotske terapije, osobito u bolničkim uvjetima, incidencija infekcije sa Clostridium difficile posljednjih je desetljeća u porastu.

Koncept fekalne mikrobiote u liječenju gastrointestinalnih poremećaja ljudi uslijed trovanja hranom opisan je još u Kini prije 1700 godina, a primjena u veterini spominje se u 17. stoljeću. Primjena u liječenju teške upale crijeva opisana je još 1958., ali je rutinska primjena  zaživjela u svijetu tek posljednjih desetak godina.

Fekalna mikrobiota je prirodna metoda kojom se postiže normalizacija različitosti crijevne flore u pacijenata oboljelih od infekcije s Clostridium difficile difficile, sa stopom kliničkog izlječenja većom od 85 posto. Tekući filtrat stolice može se primijeniti putem uske savitljive cijev,  koja se plasira kroz nos u želudac odnosno dvanaesnik ili tijekom pregleda debelog crijeva izravno u debelo crijevo, a moguća je primjena u obliku klizme ili kapsula.

 

Najčešća i jedina službena indikacija je opetovana ili teška infekcija crijeva, no metoda fekalne mikrobiote je pokazala rezultate i u liječenju funkcionalnog poremećaja i upalne bolesti crijeva. U tijeku su studije o primjeni u više bolesti, od debljine i metaboličkog sindroma, do neuropsihijatrijskih oboljenja poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma. Dio regulatornih tijela u svijetu tretira suspenziju fekalne mikrobiote kao lijek, a dio kao oblik transplantacije tkiva. Postupak fekalne transplantacije relativno je tehnički jednostavan i ne iziskuje testiranje podudarnosti, kao što je to slučaj u klasičnim transplantacijama organa, a u liječenje je uključen tim koji čine gastroenterolog, mikrobiolog i infektolog.

Iz riječkog KBC-a naglašavaju da crijevna mikrobiota zbog svoje složenosti ima potencijala utjecati na mnoštvo fizioloških funkcija, uključujući metabolizam, imunitet i neurološki razvoj te da ima još dosta neodgovorenih pitanja, koja se odnose na probir i odabir davatelja, standardizirane protokole i dugoročnu sigurnost. Davatelji stolice su zdravi dobrovoljci, najčešće iz bolesnikove neposredne okoline, koji ispunjavaju potrebne kriterije“, objavila je Hina.

 

Tekst: Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 01.08.2017