Visoki udjel ispitanika u Hrvatskoj izjasnio se da ne prihvaća ni jedan oblik koruptivnog ponašanja, ali i s visokom procjenom da će se vrlo vjerojatno u budućnosti naći pod korupcijskim pritiskom

 

Istraživanje o procjeni korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini pokazuje da se i dalje lokalnu i nacionalnu vlast, Sabor i sudove doživljava kao najkorumpiranije, no relativno je visoka i percepcija korumpiranosti  nevladinog sektora i novinara.

Više od trećine ispitanika, u Hrvatskoj i regiji, smatra da je većina predstavnika nevladinih organizacija i novinara korumpirana, navodi se u rezultatima anketnog ispitivanja predstavljenog u četvrtak na konferenciji "Korupcija i borba protiv korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini".

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini, kao i regionalni pregled rezultata, s obzirom da su mjerenja provedena u devet zemalja (Hrvatska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i Turska) na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 18 godina u svakoj od zemalja.

Rezultati istraživanja, predstavljeni u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, pokazuju da je oko 50 posto ispitanika u zemljama jugoistočne Europe korupciju doživjelo kao drugi najveći problem u društvu u razdoblju od 2001. do 2016. godine, odmah nakon nezaposlenosti.

U  Hrvatskoj se pak, u odnosu na 2014., smanjio udio građana koji su sudjelovali u koruptivnim praksama (davali mito), ali se povećao korupcijski pritisak (traženje mita). To znači da hrvatski građani, iako pod korupcijskim pritiskom, nisu uvijek spremni odgovoriti na taj zahtjev i dati mito, rečeno je. 

Visoki udjel ispitanika u Hrvatskoj izjasnio se da ne prihvaća ni jedan oblik koruptivnog ponašanja, ali i s visokom procjenom da će se vrlo vjerojatno u budućnosti naći pod korupcijskim pritiskom.

Mirella Rašić iz Predstavništva Europske komisije ustvrdila je kako rezultati pokazuju da je korupcija još uvijek vrlo prisutna u životima mnogih građana Hrvatske, no ohrabruje činjenica da značajan dio građana zna reći "ne". "Za borbu protiv korupcije nužno je ohrabriti građane da prate i reagiraju na anomalije koje primijete", istaknula je. 

Načelnica Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa Maja Baričević kaže kako posebno zabrinjava porast broja građana od kojih je traženo mito.  

Na rezultate istraživanja osvrnuo se i Munir Podumljak, koordinator aktivnosti SELDI mreže za Hrvatsku, također zabrinut zbog rasta pritiska korupcije u Hrvatskoj, koja je u odnosu na 2014. godinu porasla za 2,2 postotna boda.

"Hrvatska je izgubila primat na tom području, jer je sada zemlja s najmanjim pritiskom korupcije u jugoistočnoj Europi Turska", ustvrdio je Podumljak. Porast percepcije korumpiranosti nevladinog sektora i novinara upućuje, kaže, na pojavu novog oblika korupcije poznatog kao "zarobljeno društvo".

"Civilno društvo i mediji polako prestaju biti mehanizmima vanjske kontrole državnih funkcija – što dovodi u pitanje budućnost zemalja u kojima je provedeno to mjerenje", zaključio je Podumljak.

Hina

Objavljeno: 28.10.2016