Ministar kulture napomenuo je da je preporuka EK da se u projekt uključe i ostali gradovi kandidati, što dodatno potvrđuje nacionalni značaj

 

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović izjavio je u ponedjeljak u Rijeci da su on i njegovi ključni suradnici potvrdili potporu projektu Rijeka Europska prijestolnica kulture (EPK) 2020. te da je ministarstvo učinilo sve potrebne predradnje i uputilo u Vladu odluku o prihvaćanju kandidature, kako bi Vlada i službeno stala iza nje, naglasivši kako je riječ o nadstranačkom i nadpolitičkom projektu.

 "Grad Rijeka i cijeli projekt u Ministarstvu uistinu mogu imati svoga strateškog partnera", rekao je Hasanbegović te naglasio kako je, "neovisno o novonastalim političkim okolnostima, riječ o projektu koji je nadstranački i nadpoltički, koji ima nacionalno kulturno značenje, kao i mjesno i zavičajno".

 Podsjetivši na važnost međuresorne suradnje, ministar je napomenuo da  je upravo Ministarstvo kulture iniciralo tu međuresornu suradnju te da bi se uskoro trebao održati sličan sastanak i u Vladi, kako bi se projekt predstavio na najvišoj razini.

 Hasanbegović je na konferenciji za novinare nakon sastanka o financijskim aspektima projekta EPK 2020 na kojemu su bili i predstavnici ministarstva turizma, financija te socijalne politike i mladih, rekao da su se upoznali s projektima i programima te da je potrebno vrlo brzo izraditi i konkretne troškovnike, nakon čega je obveza svakog resornog ministarstva uključiti projekt EPK 2020. u proračun za sljedeće četiri godine.

 Napomenuvši da je današnji sastanak bio na tragu dosadašnjih, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da su sistematizirali troškove po pojedinim dijelovima programa te jasno pokazali da se projekt EPK 2020. ne tiče samo Rijeke, niti Ministarstva kulture koji jesu glavni nositelji aktivnosti, ali, kako je rekao, značenje projekta moraju prepoznati i ministarstva znanosti, socijalne politike, turizma, regionalnog razvoja, vanjskih poslova i financija.

 "Cilj nam je danas bio predstaviti tu višeznačnu važnost i aspekt realizacije cijelog projekta što je i današnji zajednički zaključak – da se u okvirima mogućih događanja, koja su predviđena u narednim razdobljima, ubrza procedura, kojom će Vlada donijeti odluku o službenom prihvaćanju riječke kandidature", rekao je Obersnel dodavši da je to formalnost, ali da ju treba odraditi prema proceduri.

 Obersnel je rekao da su razgovarali o prepoznavanju projekta kao strateškoga, dodavši da postoji mogućnost, iako nije službeno potvrđena, da će Hrvatska 2020. predsjedavati EU. Kazao je da sada slijede operativne aktivnosti na razini ministarstva koja su uključena u projekt, kako bi u proračunu za 2017. bio predviđen dio sredstava za realizaciju predviđenih programa.

 Na pitanje o navodnom pismu namjere bivšega ministarstva, kojim se ono obvezalo izravno sufinancirati projekt EPK 2020. s 10 milijuna eura, Hasanbegović je odgovorio kako je posrijedi bila pogreška u prijevodu u programskoj knjižici, koja je raščišćena te da ministarstvo ima dobru volju i obvezu stati iza cijelog projekta.

 Obersnel je objasnio da su predstavnici četiriju gradova koji su ušli u završnicu proglašenja EPK 2020. bili na sastanku na kojem se spominjalo desetak milijuna eura, ali to nije bila obveza Ministarstva kulture, jer je projekt puno širi.

 Dodao je kako nikad nije bilo sporno da će Ministarstvo kulture i Vlada stati iza projekta u okvirima koji su očekivani prema iskustvima drugih gradova i država, a u kojima je država sudjelovala u financiranju s 20 do 40 posto.

 Sada se, rekao je riječki gradonačelnik, govori o okvirnom programu, o nečemu što će se događati od 2017. do 2020. te se može govoriti o približnim troškovima i programskom okviru, odnosno da je ukupni trošak projekta približno tridesetak milijuna eura za programski dio i još dvadesetak milijuna eura za infrastrukturni dio, za koji će najveći dio biti osiguran iz fondova EU, gradskog proračuna i državnog proračuna. Programski dio predviđa se osigurati iz gradskog i državnog proračuna i iz ostalih izvora, u jednakim trećinama, rekao je Obersnel.

Hasanbegović je dopunio da su u prezentaciji iznesena očekivanja u odnosu na Ministarstvo kulture za programske sadržaje od 28 milijuna kuna kroz četiri godine, da je to primljeno na znanje i da će se ministarstvo uklopiti u cijeli projekt.

 Na pitanje o Vladinoj potvrdi kandidature, Hasanbegović je odgovorio da bi, da nije došlo do sadašnje situacije, što se tiče Ministarstva kulture, to bilo na prvoj sjednici Vlade ovaj tjedan te da ne vidi razloga da to ne bude najkasnije na sljedećoj sjednici.

 Trenutačna politička situacija, smatra ministar, ne može ugroziti financiranje projekta. Ona je malo neobična za naše iskustvo, ali nije bez presedana u zemljama EU, dodao je ministar koji smatra da će se sadašnja politička situacija uskoro razriješiti.

 Obersnel je dodao da nije riječ o projektu koji je Rijeka sama izmislila i samoinicijativno se odlučila kandidirati. Prije svega je Hrvatska kao članica EU dobila mogućnost da ima grad koji će Hrvatsku predstavljati kao prijestolnica kulture 2020. godine, dakle od početka je riječ o hrvatskom nacionalnom projektu, a Rijeka je pobijedila na internom natječaju, rekao je Obersnel.

 U tom kontekstu, Rijeka i Hrvatska imaju uvjetno rečeno, predugovor s Europskom komisijom o realizaciji projekta koji će svakako biti realiziran neovisno o dnevnopolitičkoj situaciji i bez obzira kako će se rasplesti, rekao je gradonačelnik.

 Ministar Hasanbegović napomenuo je da je preporuka EK da se u projekt uključe i ostali gradovi kandidati, što dodatno potvrđuje nacionalni značaj, naglasivši da "ovo uistinu treba depolitizirati, postaviti do kraja godine jednu vrstu strategije i plana djelovanja". Smatra da se ovaj projekt "može potpuno izolirati od dnevnopolitičkih sadržaja".

 Na upit o detaljiziranju financijskog plana i potpisivanju ugovora, Hasanbegović je rekao da će se o tome moći govoriti već na prvom proračunu za 2017.

Novinari su ministra pitali i kakvo je njegovo osobno mišljenje o riječkoj kulturi općenito, spomenuvši pritom Olivera Frljića i Slevena Tolja, a Hasanbegović je odgovorio kako o pojedinačnim umjetnicima ne može govoriti te kako ne doživljava da su te dvije osobe sinonimi riječke kulture koja je puno šira i cjelovitija, kao što ni zagrebački ekvivalenti Frljića nisu sinonimi zagrebačke kulture. Sve su to, smatra ministar, legitimne sastavnice pluraliteta hrvatske kulture.

Hina

Objavljeno: 14.06.2016