Nevjerojatno puno prašine podigla je ovih dana vijest da brojni roditelji koriste obični izbjeljivač za liječenje svoje djece s autizmom, a kao jedna od 'zagovornica te medote spominje se i ugledna profesorica na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, što ona odlučno demantira

 

Zgranuta činjenicom da se moje ime spominje u kontekstu zagovaranja metode 'CD protokol', ovim putem najizričitije demantiram bilo kakvu povezanost s tom i približno sličnim tvrdnjama.

Složenost i jedinstvenost poremećaja iz autističnog spektra uvjetovana je bezbrojnim kombinacijama sposobnosti i teškoća, koje su plodno tlo za zagovaranje niza intervencija koje nisu utemeljene na znanstvenim provjerama njihove učinkovitosti i mnoge od njih imaju svoje uporište u bizarnim tumačenjima indikacija i djelovanja takvim postupaka, tretmana, terapija i slično.

Aktualna istraživanja u području poremećaja iz autističnog spektra  usmjerena su na je na pronalaženju različitih modaliteta učinkovitih tretmana i intervencija, odnosno specifičnih edukacijsko-rehabilitacijskih podrški koje uvažavaju značajke osoba s ovim poremećajem. Načelno rečeno, pristupi u edukacijsko-rehabilitacijskom radu (specijalna pedagogija) koji su desetljećima prisutni a smatraju se standardima dobre prakse mogu se svrstati u tri skupine: razvojni (najpoznatji RIO, Flortime) bihevioralni, (ABA) te visokostrukturirani programi uz vizualno okolinsku podršku (TEACCH). Svi ti pristupi odnosno intervencije podrazumijevaju neposredan uporan kontinuiran rad s djetetom, tj podučavanje, vođenje, podrška i prilagodba okoline (multidisciplinski tim stručnjaka i roditelji).

Edukacijski rehabilitatori (defektolozi, stari naziv) educirani su za primjenu znanstveno utemeljenih pristupa kod poremećaja iz autističnog spektra, kroz neposredni rad s djetetom na ublažavanju posljedica značajki autizma poticanjem razvoja pogođenih područja (socijalizacija, komunikacija, ponašanje) i intervencijama za prevenciju nepoželjnih oblika ponašanja kao sekundarne posljedice ovog razvojnog poremećaja. Ovi stručnjaci stječu kroz svoj studij  profesionalne kompetetcije  za podršku i suradnju s roditeljima u svim životnim fazama njihovog djeteta/odrasle osobe s autizmom, cjeloživotni program podrške specifično usmjeren na potrebe pojedine osobe s ciljem omogućavanja maksimalno osobne kompetencije i kvalitete života u zajednici. Ova načela i ciljevi podrazumijevaju i rad sa zajednicom na njezinom promjeni, prilagođavanju za inkluziju osobe s poremećajem iz autističnog spektra  

Nažalost, zbog nedostupnosti kvalitetnih ili barem primjerenih programa podrške svojoj djeci s PAS, roditelji, u najboljoj namjeri, te potaknuti nedostatkom pravih informacija i istovremene preplavljenosti (nemoralnim i neetičnim) ponudama koje jamče izlječenje, pribjegavaju metodama koje ne samo da su bez učinka, već mogu biti štetne, kao što je i u ovom slučaju s DC protokolom.

Informiranje i savjetovanje  roditelja o postojećim, dostupnim intervencijama i metodama izlječenja, naša je profesionalna obaveza. Ipak, nas edukacijske rehabilitatore (defektologe), roditelji rijetko pitaju za savjet vezan uz alternativne ili neke druge nekonvencionalne tretmane djece s PAS, dapače prešućuju ih obzirom da se u obrazovanju edukacijskih reabilitatora i logopeda na našem fakultetu posvećuje velika pažnja upravo ovim temama  marginalnih i bizarnih tretmana, kao i o etičnosti u našoj i nama srodnim strukama. 

Profesionalna etika nam nalaže pružanje intervencija koje su primjerene specifičnim potrebama djeteta s PAS čija je učinkovitost znanstveno utemeljena i  provjerena.

Zbog svega navedenog  činjenica da se mene, profesoricu  Edukacijsko rehabilitacijskog Fakulteta, koja 29 godina podučava studente o autizmu spominje kao stručnjak koji ne samo odobrava već i preporuča CD protokol za "liječenje“ autizma, te da se bivša predstojnica riječke podružnice Centra za autizam, Barbara Brezac Benigar, spominje u kontekstu tih navoda, iziskuje moj demantij i osudu korištenja mog imena, te na taj način i indirektnog kompromitiranja naše profesije.

(Prof.dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar redovita je profesorica, Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Objavljeno: 02.02.2016