Gluha populacija sebe smatra manjinom upravo zbog posebnosti jezika. Gluhi imaju svoju povijest, značajne osobe koje su obilježile borbu za njihova prava koja uključuju obrazovanje na znakovnom jeziku

 

Na Edukacijskom-rehabilitacijskom fakultetu do kraja tjedna održavaju se predavanja, promocije i radionice u kojima sudjeluju gluhe i gluhoslijepe osobe s ciljem da se popularizira hrvatski znakovni jezik kao prirodni i pravi jezik zajednice gluhih.

Tjedan hrvatskoga znakovnog jezika od 13. do 17. travnja organizira Laboratorij za istraživanje znakovnog jezika i kulture gluhih Odsjeka za oštećenja sluha ERF-a kako bi se javnosti skrenula pozornost na niz tema kao što su problemi učenika s teškoćama, značenje znakovnoga jezika i afazija (stečeni potpuni gubitak govora, govornog izražavanja i/ili razumijevanja).

U sklopu Tjedna nizom događanja ukazano je na važnost hrvatskoga znakovnog jezika za zajednicu i kulturu gluhih u Hrvatskoj te na potrebu istraživanja hrvatskoga znakovnoga jezika kako bi se taj jezik, kao potpuni i prirodni, stekao ravnopravni status.

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet još je prije dvadesetak godina uočio potrebu da studenti logopedije, a onda i edukacijske rehabilitacije, nauče osnovnu komunikaciju znakovnim jezikom. U to vrijeme započelo je i sustavno poučavanje studenata hrvatskomu znakovnom jeziku kroz četiri stupnja, i to od 2. godine preddiplomskoga studija do završne godine diplomskoga studija, pri čemu je prvi stupanj obvezan, a ostala tri su izborna.

Rezultati u ovom području nastali su ponajviše zbog dugogodišnje i uspješne suradnje s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih, Savezom gluhih i nagluhih grada Zagreba, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba 'Dodir', Udrugom 'Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura Gluhih – DLAN' i Centrom za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj'.

U bogatom i raznovrsnom programu fakulteta sudjelovale su zaposlenice URIHO-a koje su odslušale radionice vezane za audizam odnosno diskriminacijom gluhih i nagluhih osoba, kulturnu baštinu gluhih te 60 nijansi Hrvatskog znakovnog jezika.

Gluha populacija sebe smatra manjinom, upravo zbog posebnosti jezika. Gluhi imaju svoju povijest, značajne osobe koje su obilježile borbu za njihova prava koja uključuju obrazovanje na znakovnom jeziku te pravo na prevoditelja u formalnom situacijama: sudu, policiji, ali i na predavanjima i različitim skupovima.

Ana Gospočić 

Objavljeno: 17.04.2015