Prvi je cilj sustavno praćenje potreba sve djece, s posebnim osvrtom na tjelesno i mentalno zdravlje te kontekst razvoja i kvalitetu života djece, uz obraćanje posebne pozornosti darovitoj djeci, djeci s teškoćama u razvoju, djeci s problemima u ponašanju i djeci koja odrastaju u različitim rizičnim okolnostima

Vlada bi danas trebala raspraviti Nacionalnu strategiju za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine kojoj je cilj unaprjeđenje i osiguravanje usluga prilagođenih djeci u pravosuđu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu, kulturi i slobodnom vremenu, eliminaciju nasilja nad djecom te osiguranje prava djece u ranjivim situacijama kao i aktivnog sudjelovanja djece u donošenju odluka koje se na njih odnose.

Polazište za definiranje ta četiri strateška cilja su Strategija Vijeća Europe o pravima djeteta te EU Agenda za prava djece, a u dokumentu je po svim područjima ukupno definirano 85 operativnih ciljeva i 251 mjera.

Za svaki strateški cilj, temeljem analize postignuća i poteškoća, definirani su prioriteti, konkretni ciljevi te uz njih vezane mjere i nositelji.

Zbog uočenih problema u zaštiti i promicanju prava djece u Hrvatskoj, navodi se u Strategiji, izdvojeno je sedam prioritetnih ciljeva kao ključnih smjernica djelovanja. Prvi je sustavno praćenje potreba sve djece, s posebnim osvrtom na tjelesno i mentalno zdravlje te kontekst razvoja i kvalitetu života djece uz obraćanje posebne pozornosti darovitoj djeci, djeci s teškoćama u razvoju, djeci s problemima u ponašanju i djeci koja odrastaju u različitim rizičnim okolnostima.

Prioritet je i sustavna podrška i pomoć roditeljima, obitelji i skrbnicima kako bi djeca mogla rasti i razvijati se u sigurnom i stabilnom okruženju razumijevanja i poštovanja, zatim osiguravanje potrebne razine financijskih sredstava za ostvarivanje prava djece u vrijeme gospodarske recesije te unapređivanje sustavnog praćenja djelotvornosti različitih mjera i programa namijenjenih djeci i njihovim obiteljima.

Sljedeći cilj je sustavno razvijanje kvalitetnih usluga i programa s posebnim naglaskom na preventivne aktivnosti, kao i osiguravanje odgovarajućeg broja kompetentnih stručnjaka koji u različitim sustavima rade s djecom i njihovim obiteljima te uspostava mehanizma djelotvorne i održive međuresorne suradnje na svim razinama (od državne razine do lokalne zajednice).

Za koordinaciju i praćenje provedbe Strategije, kao i usklađivanje s drugim srodnim strategijama i nacionalnim dokumentima, nadležno je Vijeće za djecu, a Vlada će usvajati dvogodišnje odnosno trogodišnje akcijske planove za provedbu Strategije.

Hina

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno: 25.09.2014