U izvješću se navodi da diskrecijska potrošnja za osobe s invaliditetom u radnoj dobi iznosi oko 21 milijardu dolara

 

Možda niste znali za podatak da čak 15 posto svjetske populacije ima neki oblik invaliditeta. Ili, prema službenoj stranici Europske komisije, čak 20 posto Europljana živi s invaliditetom i, barem po brojnosti, moćna je to ekonomska i politička sila.

No, što je s vidljivošću osoba s invaliditetom u javnom prostoru, ponajprije u televizijskom i radijskom eteru?

Postoji mnogo primjera kako prestižne robne marke pokazuju napredak u uključivanju osoba s invaliditetom u svoje proizvode i marketing.

Primjerice, tvrtka Degree je nedavno stvorila dezodorans u sticku za osobe s oštećenjem vida i osobe s invaliditetom gornjih udova, a Microsoft je oduševio publiku Super Bowla 2019. svojim prilagodljivim kontrolerom za Xbox.

Mnogi drugi brendovi rado će vam demonstrirati što su učinili za 'markentišku' inkluziju osoba s invaliditetom. Dobar je to marketinški trik, ukazuje da kompanija njeguje socijalnu osviještenost i brine o pravima tzv. društvenih manjina.

No, studija Agencije Nielsen, objavljena prošli tjedan, sugerira da postoji mnogo prostora za poboljšanja kada je o tome riječ. Izvješće je ispitalo razinu zastupljenosti osoba s invaliditetom u TV oglasima, otkrivši da samo mali dio reklama u udarnom terminu na neki način predstavlja iskustvo s invaliditetom, bilo kroz talent, vizualizaciju ili životne priče.

Studija je tijekom veljače ove godine pogledala 450 tisuća reklama u udarnom terminu na srednjestujaškim i kabelskim televizijima, te otkrila da samo jedan posto tih oglasa prikazuje nekoga s invaliditetom, unatoč činjenici da 26 posto američkog stanovništva živi s invaliditetom, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.

Povrh izrazitih razlika u zastupljenosti, Nielsen je otkrio da je, od malog dijela reklama koje se smatraju 'invalidski uključenima', gotovo polovica reklamne potrošnje dolazila od farmaceutskih i zdravstvenih tvrtki.

Nedostatak zastupljenosti u drugim kategorijama održava stereotipe o osobama s invaliditetom, tvrdi se u izvješću. Naime, ako se prvenstveno vide u reklamama o lijekovima i zdravstvenoj zaštiti, gledatelji će imati problema vidjeti ih u drugim svakodnevnim kontekstima, poput ljetovanja ili roditeljstva.

- Kako predstaviti osobe s invaliditetom u reklamnim sadržajima na način koji je inkluzivan i koji doista predstavlja proživljeno iskustvo osoba s invaliditetom, što je puno više od pukog zbrinjavanja? - postavlja pitanje Stacie de Armas, Nielsenova potpredsjednica.

Nielsen navodi još jedan razlog zašto bi oglašivači trebali uzeti u obzir osobe s invaliditetom: tržišni potencijal.

U izvješću se kaže da diskrecijska potrošnja za osobe s invaliditetom u radnoj dobi iznosi oko 21 milijardu dolara, pozivajući se na američke Institute za istraživanje.

Zapamtite, zajednica osoba s invaliditetom ima obitelji, prevedite to u članove bez invaliditeta i dobit ćete znatno veći postotak od rečenih 20 posto. I puno je tu saveznika, pripadajućih institucija koje također prepoznaju da invaliditet nije tek vlastito proživljeno iskustvo u njihovim domovima i njihovim životima. Invaliditet je tek život, zaboga, tko ga nije proživio i ne razumije što je život zapravo.

 

Objavljeno: 10.09.2021