Imam 70-postotni invaliditet i dobila sam pravomoćnu građevinsku dozvolu za invalidsku platformu, a sada mi njeno postavljanje već pet mjeseci blokira Upravni sud u Zagrebu.

 

„Taj sud ignorira i mišljenje pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te uopće nema naznaka kada bi moj slučaj mogao biti riješen. Za to vrijeme moram se stepenicama penjati na drugi kat naše zgrade što mi je iznimno teško i ugrožava mi život, naime, liječnici su mi preporučili korištenje lifta u slučaju penjanja na više katove, a naša zgrada lift nema“, kaže Vesna Očak Sekulić, umirovljenica koja živi u strogom središtu Zagreba, u Medulićevoj ulici, a svoj radni vijek provela je kao administrativna tajnica u HAZU-u.

„Zbog svog invaliditeta još u rujnu prošle godine od Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada dobila sam dozvolu za ugradnju invalidske platforme s dvorišne strane zgrade. Pribavila sam za to i svu potrebnu dokumentaciju, osim suglasnosti stanara, što i nije potrebno kada je u pitanju teško pokretna osoba“, priča Vesna.

„Na tu dozvolu većina je susjeda, čak i onih iz susjedne zgrade u Prilazu Gjure Deželića uložila žalbu. Te prigovore su proslijedili nadležnom Ministarstvu graditeljstva. Međutim, svi su prigovori odbijeni i građevinska je dozvola u studenome prošle godine postala izvršna. Naručili smo invalidsku platformu iz Švedske. Vlastitim sredstvima, a u pitanju je oko 300 tisuća kuna, sve smo platili i organizirali njenu ugradnju. No, u siječnju susjedi podnose tužbu Upravnom sudu u Zagrebu kojom traže ukidanje građevinske dozvole’, priča nam Vesna Očak Sekulić i tu nije kraj problema.

Naime, u  tužbi Upravnom sudu susjedi, koje zastupa odvjetnica Ana-Marija Bazina iz odvjetničkog društva Hanžeković i partneri, tvrde kako njezino tjelesno oštećenje nije dovoljno da bi prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama dobila pravo na invalidski pristup te traže da joj se građevinska dozvola ukine. Navode i kako bi im se postavljanjem invalidske platforme nanijela nepopravljiva šteta, jer gube dotok prirodne svjetlosti i protok zraka, kao i mogućnost korištenja dvorišta na način na koji su to do sada činili. I stanovi koji bi se nalazili uz sam lift, strahuju, izgubili bi svoju sadašnju vrijednost. Uz tužbu traže i izricanje privremene mjere.

Prema Vesninoj tvrdnji slijedi nesvakidašnji potez Upravnog suda, ‘Od tužitelja, mojih susjeda, među kojima je i jedna partnerica iz odvjetničkog ureda Hanžeković, traži da pojasne traže li donošenje privremene mjere ili pak tzv. odgodnog učinka tužbe’, priča ova umirovljenica, a njezin odvjetnički tim pojašnjava kako je u pitanju velika razlika. Naime, privremena mjera izdaje se u slučaju kada treba izbjeći nepopravljivu štetu, ali to stranka koja je traži mora sudu i objasniti. Odgodni učinak upravne tužbe sud daje u slučaju teško nadoknadive štete, koja se, pak, ne mora tako jasno i precizno argumentirati.

‘Sud je zapravo potaknuo moje susjede da traže odgodni učinak iako njihova odvjetnica to prvotno nije učinila. Zanimljivo je da je do njih taj upit došao za svega tri dana te su zatražili da njihova tužba ima odgodni učinak na realizaciju moje građevinske dozvole. Taj dopis stigao je na Upravni sud 28. veljače koji je, pak, ponovno u rekordnom roku, 3. ožujka, donio rješenje o odgodnom učinku njihove tužbe. I tada je sve stalo’, ogorčeno se prisjeća Vesna Očak Sekulić koja je zbog ovakvog postupanja Upravnog suda u Zagrebu uputila pritužbu saborskom Odboru za pravosuđe i Ministarstvu pravosuđa. U međuvremenu je njezin odvjetnik upozorio Upravni sud da krši prava osobe s invaliditetom te da je donio nezakonito rješenje o odgodnom učinku tužbe jer prije toga nije ispitao niti susjede, niti samu Vesnu Očak Sekulić, niti izvršio uvid u spis koji se nalazi u gradskom uredu.

Dalje odvjetnik u svom dopisu sudu naglašava kako suvlasnici ne mogu drugom stanaru onemogućiti uvođenje svjetla, vode, telefonske linije, priključka za antenu, pa tako ni onemogućiti radove kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti. Sudu je poslan i nalaz vještaka koji tvrdi kako invalidska platforma neće smetati ni svjetlu ni zraku za ostale stanove. Vještak je razmotrio i mogućnost ugradnje unutrašnje invalidske platforme, no na stubištu u ovoj zgradi to nije moguće izvesti.

„I pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak dala je mišljenje prema kojem je invalidska platforma nužna, a dosadašnji postupak prema meni diskriminacijski, u sukobu sa zakonima, međunarodnim pravom, te konvencijama EU-a i UN-a za osobe s invaliditetom, nastavlja Vesna.

„Suočavanje s takvim nebrojenim i svakodnevnim preprekama, a posebno kada pogoršavaju zdravstveno stanje, u velikom dijelu pridonosi gubitku samopouzdanja te odricanju od vlastitih motiva, ciljeva i htijenja te na kraju pasiviziranja i odustajanja od mukotrpnog pokušaja da se unatoč oštećenju i teškom zdravstvenom stanju vodi aktivan i ispunjen život“, upozorila je pravobraniteljica.

Vesna Očak Sekulić na Upravnom sudu tek je dobila odgovor da oni rade prema svom tempu i da su sada na redu za rješavanje slučajeva iz 2015. godine. Kada će njezin doći na red ova umirovljenica može samo nagađati.

 

Tekst: Anita Blažinović

Objavljeno: 03.08.2017