URIHO: Priručnici Radnog centra i Virtualne radionice za bolje razumijevanje profesionalne rehabilitacije
URIHO kao vodeća institucija na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom djeluje s ciljem promjene i poboljšanja ovakvih okolnosti osmišljavajući i implementirajući mjere i programe za zaposlenike URIHO-a, ali i druge osobe s invaliditetom u gradu Zagrebu i šire
Tribina grada Zagreba još je jednom bila domaćin predstavljanja publikacija ustanove URIHO. Tako je u sklopu obilježavanja 70. obljetnice najveće zaštitne radionice u Republici Hrvatskoj u srijedu, 7. prosinca, upriličeno predstavljanje priručnika pod nazivom "Od ideje do standarda usluga profesionalne rehabilitacije", Radnog centra i Virtualne radionice koji djeluju unutar ustanove URIHO.
Promociju priručnika otvorio je Josip Držaić, ravnatelj ustanove URIHO, koji je iskoristio priliku da se zahvali svojim bliskim suradnicima, od kojih je posebno istaknuo Ljubicu Lukačić - saborsku zastupnicu i svoju pomoćnicu, Višnju Majsec Sobotu - rukovoditeljicu Službe za profesionalnu rehabilitaciju u ustanovi URIHO, Katarinu Tonković - zastupnicu u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, Davorku Vukadin te Mirjanu Jurišu - članicu upravnog vijeća URIHO-a.
"U sedamdeset godina postojanja URIHO-a bavili smo se različitim djelatnostima, a jedna od njih je i profesionalna rehabilitacija. Ponosni smo što promoviramo ova dva priručnika koji su djelo naših stručnjaka. S obzirom da se bavimo različitim djelatnostima - od proizvodnje, konfekcije, kožne galanterije, tiska, kartonaže, obuća, obrade metala - profesionalna rehabilitacija čini dušu naše ustanove. Čestitam i zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u ovom radu, a posebno profesorici Leliai Kiš Glavaš i Jasenki Sučec iz Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju“, rekao je Držaić.
URIHO kao vodeća institucija na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom djeluje s ciljem promjene i poboljšanja ovakvih okolnosti osmišljavajući i implementirajući mjere i programe za zaposlenike URIHO-a, ali i druge osobe s invaliditetom u gradu Zagrebu i šire.
U takvim okolnostima, krajem 2009. godine, započela je izrada projekta pod nazivom "Uvođenje modela Virtualne radionice za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom s ciljem povećanja njihove zapošljivosti". Cilj projekta bio je jačanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom kroz njihovu integraciju na tržištu rada.
Projekt se odvijao u periodu od 4. prosinca 2010. do 3. prosinca 2011. godine, a bio je najvećim dijelom financiran iz sredstava EU u okviru natječaja "Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“. Ciljnu skupinu činilo je 16 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom iz grada Zagreba u administrativnim, komercijalnim ili računovodstveno – financijskim zanimanjima na razini srednje, više ili visoke stručne spreme.
Partneri na projektu bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje- Regionalni ured Zagreb i Grad Zagreb, a suradnik Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
"Naše priručnike će predstaviti Sveučilišna profesorica Lelia Kiš Glavaš i Jasenka Sučec iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također bih pozdravila i Mariju Prpić od koje su mnogi od nas ovdje prisutnih stjecali prva znanja, informacije o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Lijepo je biti u godinama kada vam puno toga više ne bi trebalo odvlačiti pozornost i u kojima biste trebali znati razlikovati bitno od nebitnog. Sa svakom godinom odrastanja, pa naravno i starenja, trebali bismo shvatiti da su ljudi kojima smo na poslu okruženi apsolutno najvažniji. Onima koji u svakom trenutku našeg profesionalnog dijela života trebamo biti okruženi. Najzad bismo trebali sa svakom godinom upravo tog odrastanja i starenja prenositi upravo ono što smo mi preživjeli i dosegli. Motivacija je ta magična riječ. Na nju nitko tko radi s ljudima nikad ne bi trebao zaboraviti. Ona vas diže kada ste ranjeni, ali vas i ubija jer vam nije pružena kada vam je trebalo. Naši suradnici i suradnice pomiču granice i nemoguće čine mogućim. Ma kako zvučala kao olinjala floskula, oni su zaista naša budućnost. Ali kakva će ta budućnost biti ne ovisi samo o njima, nego i o nama - o tome koliko ćemo ulagati u edukacije i neizostavnu motivaciju.
Upravo promocija ovih naših knjigica je događaj kojim želimo pokazati da su ljudi najvažniji. Stavljamo ih u centar jer s njima treba ljudovati. Ovo je priča o čovjeku, stručnjaku, o URIHO-u, njegovoj Službi za rehabilitaciju, suradnji, timskom radu, međusobnom uvažavanju, različitim mišljenjima, prevladavanju nesuglasica, uspjesima i padovima, motivaciji, međusobnom povjerenju, upornosti, komunikaciji i iznad svega zajedništvu kojem su nas podučavale naše starije kolegice i kolege koje prenosimo na naše nasljednike. Vrlo često govorimo o grupama ljudi, oni su često statistički podatak. Danas govorimo o konkretnim ljudima, ljudima s imenom i prezimenom. Ove su knjige poklon našoj Ustanovi za 70. godišnjicu postojanja, a vjerujem i svima vama koji se s ovim problemima bavite. Kada ih budete čitali, mi ćemo već otvarati stranice jedne nove knjigice koja će biti njihov nastavak. Ali o tome jednom drugom prilikom“, izjavila je moderatorica događanja Višnja Majsec Sobota.
"Ove publikacije opisuju ideje i nastojanja grupe ljudi, okupljene prije svega u multidisciplinarnim URIHO-vim stručnim timovima. Publikacije daju smjernice za budući razvoj sustava profesionalne rehabilitacije. U 2016. godini Virtualna radionica postala je jedna od usluga iz Standarda usluga profesionalne rehabilitacije, odnosno Usluga 8. Cilj usluge Virtualne radionice je jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija, obnavljanje i usavršavanje stručnih znanja i vještina, poboljšavanje socijalno-komunikacijskih sposobnosti i vještina te jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija“, naglasila je između ostalog sveučilišna profesorica Lelia Kiš Glavaš.
Projekte Virtualne radionice i Radnog centra osjećam kao svoje projekte. Svakako bih rekla da je zaštitna radionica napravila jedan veliki iskorak. Mislim da je projekt Radnog centra ključan projekt razvoja koji se dogodio 2009. godine. Ključan je zbog toga jer smo do tada stagnirali, a projekt je pokrenuo jedan zamašnjak nakon kojeg je uslijedila i Virtualna radionica. Međutim, osobitu vrijednost projekta vidim u tome što se dogodio spoj iskusnih ljudi i mladih stručnjaka“, naglasila je Jasenka Sučec iz Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju.
Domagoj Glažar
Objavljeno: 08.12.2016