Šest mjeseci nakon što je otvorena Dnevna bolnica za oboljele od demencija u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, kao prva takva bolnica u Hrvatskoj, prilagođenu terapiju za smanjivanje simptoma bolesti trenutno prolazi dvadeset dvoje pacijenata, a kako kapaciteti nisu do kraja popunjeni pa nema ni listi čekanja iz bolnice pozivaju zainteresirane obitelji da svoje bolesne članove uključe u program

 

Cilj programa je smanjiti broj hospitalizacija i institucionalizaciju bolesnika s demencijom i poboljšati kvalitetu njihova života, te educirati njegovatelje koji skrbe o njima, a to su najčešće članovi obitelji. U Hrvatskoj od nekog oblika demencije boluje oko 80.000 osoba, a najveći je teret na obiteljima koje su u tome prepuštene same sebi.

 

Najviše pacijenata s Alzheimerovom bolešću

U Dnevnoj bolnici u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan trenutno je najviše pacijenata s Alzheimerovom bolešću, no tu su i bolesnici s vaskularnom demencijom i demencijom uzrokovanom Parkinsonovom bolešću, kaže voditeljica bolnice Paola Presečki. Program za takve bolesnike, među kojima većina zbog progresivne prirode bolesti treba stalnu skrb, traje tri mjeseca a u bolnici borave pet dana tjedno od 8 do 16 sati.

Pacijenti se u program uključuje na temelju uputnice obiteljskog liječnika, nakon procjene liječničke dokumentacije i razgovora s pacijentom i njegovateljima, a cjelokupnu skrb, osim prijevoza pacijenta do bolnice i natrag, pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Terapiju je, kažu u bolnici, moguće produžiti nakon tri mjeseca, ako ima mjesta u grupi.

Iako je Dnevna bolnica otvorena još u lipnju prošle godine, Presečki kaže kako im se većina bolesnika obraća na temelju preporuka i informacija od drugih obitelji sa sličnim problemima s demencijom u obitelji. To je razlog zašto nije do kraja popunjen kapacitet od 25 osoba u grupi, pa nema ni liste čekanja.

U program su trenutno uključeni uglavnom bolesnici iz zapadnog dijela Zagreba koji gravitiraju prema bolnici, te iz centra Zagreba, Samobora i Svete Nedjelje. Provodi ga terapijsko–rehabilitacijski tim koji čine psihijatar, konzilijarni internist i neurolog, psiholog, medicinska sestra, socijalni radnik i radni terapeut, a uključene su i obitelji.

"U program su uključeni i njegovatelji jer bolesnik s demencijom, ovisno o stupnju bolesti, treba skrb od nekoliko sati dnevno do stalne 24-satne skrbi. Nastojimo ih što više educirati o bolesti koja je progresivna i neizlječiva, pa je i terapija  simptomatska jer se ne zna uzrok bolesti. Njegovatelji mogu tri puta tjedno razgovarati s liječnicima, medicinskim sestrama i socijalnim radnicima kojima iznose svoje probleme, a jednom mjesečno organiziramo predavanja", kaže Presečki. 

 

Terapija smijehom, aromaterapija i muzikoterapija

Iako je rad grupni, u liječenju se primjenjuje holistički i individualizirani pristup, od terapije smijehom, aromaterapijom i muzikoterapijom do raznih kreativnih radionica. Rad se nastoji prilagoditi svakom bolesniku, ovisno o stadiju bolesti, budući da nisu svi jednako sposobni sudjelovati u svim aktivnostima.

"Imamo skupinu pacijenata u ranijem stadiju bolesti koji s psihologom rade vježbe govora, pisanja i čitanja, pa čak i pamćenja koje je oštećeno, no pritom nastojimo ništa ne forsirati jer to kod pacijenta može izazvati frustraciju i odvesti do pogoršanje psihičkog stanja", ističe Presečki.

Liječnici i obitelj nakon tromjesečne terapije primjećuju određene znakove stagnacije bolesti, odnosno smanjenja kognitivnih oštećenja kod bolesnika jer se osim farmakoloških primjenjuju i nefarmakološke metode liječenja, a zamjetna su i poboljšanja u ponašanju. Upravo su ti problemi, koji su sve učestaliji s napredovanjem bolesti, najteži za obitelj.

S druge strane, redovite ankete o zadovoljstvu uslugom pokazuju da su zadovoljni i članovi obitelji jer nailaze na razumijevanje svojih problema, a dok su njihovi bližnji u dnevnoj bolnici mogu obavljati poslove koje inače ne bi mogli jer su vezani uz  bolesnika i boravak u kući.

 

Hina

 

Objavljeno: 12.01.2016