Pretilost je najveći rizični čimbenik za bolesti srca i krvnih žila, srčanog ili moždanog udara, dijabetesa, artritisa i nekih oblika raka

Desetljećima stari vic da polovica svjetskog stanovništva gladuje, a druga polovica drži dijetu, nije više aktualan jer trećina stanovništva ima višak kilograma ili je pretila kako u bogatim tako i u zemljama u razvoju, pokazuje studija provedena u 188 država.

Studija Instituta IHME koji djeluje pri Sveučilištu iz Washingtona, a objavljena je u britanskom znanstvenom časopisu The Lancet pratila je prekomjernu težinu na svjetskoj, regionalnoj razini i pojedinačno po zemljama u djece i odraslog stanovništva od 1980. do 2013.

U 33 godine istraživanja, stopa pretilosti ili prekomjerne težine narasla je za 28 posto u odraslih osoba i 47 posto u djece. U tom razdoblju broj osoba s prekomjernom težinom ili pretilih narastao je s 857 milijuna 1980., na 2,1 milijarde 2013.

To je više od ukupne svjetske populacije 1927. kada je bilo 2 miljarde ljudi, a danas ih ima 7 milijarda.

Istraživači ističu da je pretilost, nekad bolest bogatih nacija, danas snažno zahvatila sve kronološke dobi, sve regije i ljude svih platežnih razreda, a nijedna zemlja ne uspijeva smanjiti stopu pretilosti.

"Dvije trećine pretilih danas žive u zemljama u razvoju", ističe Marie Ng, profesorica svjetskog zdravlja koja je sudjelovala u istraživanju.

Zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Srednje Amerike i Pacifika te Kariba dosegnule su zapanjujuće visoku stopu pretilosti, pokazuje studija.

Najviša stopa pretilosti među ženama je u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Omanu, Hondurasu i Bahreinu, a među muškarcima u Novom Zelandu, Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Državama. I u Hrvatskoj zdravstveni djelatnici redovito upozoravaju na porast broja pretilih i povezanih bolesti.

U SAD-u živi 13 posto svih pretilih ljudi svijeta, no oni čine manje od 5 posto američkog stanovništva.

Pretilost je složen problem potaknut dostupnošću jeftine, masne, slatke, slane i visokokalorične nezdrave hrane, popularno zvane "junk food", ali i porasta sjedilačkog načina života.

Osim loše hrane i nekretanja na višak težine utječu i neki lijekovi, stres, manjak sna i genetske predispozicije.

Pretilost je najveći rizični čimbenik za bolesti srca i krvnih žila, srčanog ili moždanog udara, dijabetesa, artritisa i nekih oblika raka.

Kronične tegobe izazvane prekomjernom težinom ubiju svake godine oko 3,4 milijuna odraslih ljudi, utvrdila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Problem je najakutniji na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi gdje je pretilo ili prekomjerno teško 58 posto odraslih muškaraca te 65 posto odraslih žena.

Najveći porast uočen je u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Omanu i Kuvajtu.

Znanstvenici upozoravaju da pretilost nije "kozmetičko", estetsko pitanje, već pitanje zdravlja i zato ga valja ozbiljno shvatiti.

Pretilost se danas pojavljuje u vrlo ranoj dobi i raste do 50 posto djece i mladih diljem svijeta.

Muškarci su deblji u razvijenim zemljama, a žene u zemljama u razvoju.

Zračak nade pojavio se u bogatim zemljama gdje stopa pretilosti u odraslih usporava zadnjih osam godina.

Više od polovice pretilih ljudi živi u deset zemalja: Sjedinjene Dražve, Kina, Indija, Rusija, Brazil, Meksiko, Egipat, Njemačka, Pakistan te Indonezija.

Hina

Objavljeno: 30.05.2014