Istraživanja Teslina života i djela minimalno dotiču njegovo hrvatsko ishodište i djetinjstvo u rodnoj Lici, a hrvatski znanstvenici koji se bave Teslom se slabo ili tek ponekad navode u svijetu. Statistika je puno bolja u pogledu srpskih, mađarskih, austrijskih, sve do rumunjskih znanstvenika i povjesničara znanosti i tehnologije

Znanost još nije dokučila izumiteljsku intuiciju Nikole Tesle unatoč mnoštvu radova koji se njime bave, smatra hrvatski "teslalog" Tomislav Petković u članku objavljenom u najnovijem broju međunarodnog časopisa Almagest, uz sedamdesetu obljetnicu Tesline smrti.
Tesla i danas ostaje iznimna pojava u povijesti svjetske znanosti, tehnologije i kulture, i veće nadahnuće istraživačima nego se ikad očekivalo, ocijenio je profesor zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Cijeli svoj život Tesla je posvetio velikim mislima: znanosti, prirodi i čovjeku, a najveće mu priznanje dolazi iz činjenice da milijarde ljudi na planetu uživaju rezultate njegova rada, ističe Petković.

Jednako je važan Teslin kozmopolitizam i ideja svjetskog mira koju je čvrsto zagovarao, što nikada nije umanjivao važnost njegovih lokalnih korijena i kulture područja odakle je došao, napominje.

Petković se kritički osvrće na "prigodničarske pseudoznanstvene" pristupe Tesli, te zagovara sintetički odgovor o Teslinim dostignućima, naslijeđu, moralu i kozmopolitizmu. Premda u svijetu i u Hrvatskoj prevladava prigodničarska slika Tesle, ona se značajnije počela mijenjati 2006. godine povodom proslave 150. obljetnice njegova rođenja pod UNESCO-vim šeširom, kazao je Petković u odgovoru na pitanje Hine o aktualnoj percepciji Nikole Tesle u njegovoj domovini, potaknuto Teslinom obljetnicom.

Znanstvena i kulturološka istraživanja Teslinog života i djela urodila su s nekoliko vrijednih znanstveno-popularnih knjiga u hrvatskoj znanosti i kulturi, kaže Petković. Pravo osvježenje su, međutim, kazališna umjetnička djela s Teslom i njegovim likom u njihovu žarištu, gdje se dodiruju znanstvena kreativnost s jedne i umjetnička mašta s druge strane.

U Hrvatskoj je Tesla prepoznat najvećim izumiteljem ili otkrivačem u modernoj znanosti i tehnologiji. Ta je slika rezultat brojnih istraživanja Tesle među sveučilišnim nastavnicima fizike, elektrotehnike i drugih tehničkih disciplina, zainteresiranim mladim istraživačima i studenatima u Hrvatskoj, do brojnih stručnjaka u institutima i industriji.

U dijelu javnosti o Tesli postoji lepeza 'znanstvenik – genij – ekscentrik – čudak' koju treba napuštati i fokusirati se na temeljna epistemička pitanja našeg vremena: Tko je Tesla? Otkud njegov izumilački dar i nezavisna istraživačka duša? Jesu li Tesline intuicije Descartesovg tipa došle rođenjem i mladenačkim razvojem ili su razvijene i prepoznate u američkoj fazi? Je li Tesla u kasnijoj fazi razvijao karakterističnu filozofiju života? U kojoj mjeri se u Teslinome životu i djelovanju suodnose inženjerstvo, politika i filozofija, odgovara Petković.

Teslin životni opus broji 116 izvornih patenata i 164 analogona patenta u 26 zemalja svijeta. Dakle, sveukupno 280 patenata! Njegova dostignuća su u polju elektrotehnike raširena po modernim tehnologijama našeg doba: visokofrekvencijskoj rasvjeti, X–zračenju, kozmičkom zračenju, televiziji, sve do suvremene ICT ili elektromagnetske kulture.

Međutim, nedostaju novi znanstveni radovi u časopisima s međunarodnim recenzijama na tragu Teslinog nasljeđa ili laboratorijskih istraživanja potaknutih njegovim patentima. Nedostaju monografije o Tesli sintetičkog pristupa, na hrvatsko–engleskom jeziku, koje bi počivale na točnim povijesnim podacima i epistemičkim prosudbama novijeg razvoja znanosti i tehnologije, dodaje.

Na pitanje kako se najčešće u hrvatskoj javnosti čuva sjećanje na Teslu, Petković kaže da je hrvatska javnost još uvijek na početnim metodološkim konceptima u pogledu Tesle, njegova nasljeđa i percepcije. Međutim, napravljeni su pomaci i najnoviji rezultati u posljednje vrijeme.

Ističe "više nego uspješnu kulturnu manifestaciju o sinergiji Tesla – Bošković" na prijelazu 2012./2013. u Institutu Ruđer Bošković. U Tehničkome muzeju u Zagrebu se već godinama u danima o Teslinoj smrti organiziraju javno-popularna predavanja "Dani N. Tesle", koji se oplemenjuju kazališnim predstavama i pokusima u Teslinome kabinetu. Prave kulturne i didaktičke aktivnosti pokreće već godinama 'Udruga Nikola Tesla–genij za budućnost'. U znanstvenoj periodici HATZ i HAZU objavljeni su godišnjaci ili tematski blokovi posvećeni Tesli, kaže Petković.

Sjećanje na Teslu najbolje stoji kod imena ulica, trgova, škola i gimnazija gdje je Teslino ime značajno zastupljeno, uspoređujući ga s drugim velikanima znanosti i tehnologije poput Boškovića, Petrića, Mohorovičića, Ružičke, Preloga, itd.

Okapanja o Teslinoj nacionalnoj pripadnosti su za Petkovića besmislena jer je Tesla bio istinski kozmopolit. Prava pitanja u svjetlu novih zbivanja u našem prostoru i vremenu su 'Je li Teslin kozmopolitizam i moral u sukobu s lokalnom kulturom ili kulturama: hrvatskom i srpskom, religijskom bifurkacijom katoličko – pravoslavno?', odgovara.

Treba gledati komplementarno o utjecaju hrvatske domovine i mladenačkog obrazovanje sa srpskim podrijetlom po ocu i materi s pravoslavnim duhovnim tragom u djetinjstvu. Tesla je sam bio ponosan na obadvije te komponente, kaže Petković.

Plan i strategija sjećanja na Teslu u Hrvatskoj postoji samo u fragmentima, a ne kao koherentna strategija nacionalne razine. Strategija podrazumijeva razvoj nove discipline "teslalogije na djelu" koja bi okupljala dokazane znanstvenike ali i mlade, koja bi počivala na fundamentalnim otkrićima i idejama Nikole Tesle.

Strategiju 'teslalogije' bi trebala podupirati i njegovati ministarstva, kulturne institucije i sveučilišta u Hrvatskoj do najvažnijih instituta u Hrvatskoj kao što su Ruđer Bošković, Končar i drugi. Teslalogija uključuje i praćenje realizacije ideje novog supravodičkog linearnog akceleratora, čija zemlja gradnje i financijeri još nisu poznati.

Istraživanja Teslina života i djela minimalno dotiču njegovo hrvatsko ishodište i djetinjstvo u rodnoj Lici, a hrvatski znanstvenici koji se bave Teslom se slabo ili tek ponekad navode u svijetu. Statistika je puno bolja u pogledu srpskih, mađarskih, austrijskih, sve do rumunjskih znanstvenika i povjesničara znanosti i tehnologije. Muzej Nikole Tesle u Beogradu je ugledno referentno mjesto za Teslino nasljeđe koje se učestalo navodi u svjetskoj recepciji Tesle, zaključio je fizičar, filozof i "teslolog", Tomislav Petković.

Hina

Objavljeno: 15.12.2013