Mediteranska prehrana na UNESCO-voj listi svjetske nematerijalne baštine

Prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ta vrsta prehrane, kao i u ostalim zemljama na području Mediterana, očituje se u Hrvatskoj u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa, temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru, te je tekovina raznih kultura i utjecaja

Međuvladin odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a na danas održanoj sjednici u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu odobrio je multinacionalnu kandidaturu Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske za uvrštavanje mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine te UN-ove agencije.
Posebno evaluacijsko tijelo Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, čija je zadaća pregled i evaluacija pristiglih nominacija za upis na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine, podnijelo je prijedlog Međuvladinom odboru za nematerijalnu kulturnu baštinu da se nematerijalno kulturno dobro "Mediteranska prehrana" upiše na Reprezentativnu listu, što je prihvaćeno, priopćilo je Ministarstvo kulture.

Zajednička kandidatura za upis mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva pod nazivom "Mediteranska prehrana" (Mediterranean Diet), koju su u rujnu 2008. predale Grčka, Italija, Maroko i Španjolska, na Reprezentativnu je listu upisana još 2010. U ljeto 2011. Španjolska je, kao koordinator četriju zemalja, uputila službeni poziv Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO za pridruživanjem RH zajedničkoj kandidaturi, a poziv je bio upućen i Cipru i Potugalu.

Hrvatsko ministarstvo kulture prihvatilo je poziv za pridruživanjem uz uvjet da se na nacionalnu listu uvrsti mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu.

Upisom Mediteranske prehrane na svjetske liste nematerijalne kulturne baštine RH je dodala još jedno nematerijalno kulturno dobro te sada, uz više od 130 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH, na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva ima upisano trinaest dobara, te jedno nematerijalno kulturno dobro na Listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Hrvatska se time nalazi u samome svjetskom vrhu - druga je u Europi i peta u svijetu - po broju upisanih nematerijalnih kulturnih dobara na spomenutim svjetskim listama.

"Uvrštenje tog kulturnog dobra na Reprezentativnu listu svakako znači potvrdu njegove vrijednosti i značaja, ne samo kao nacionalne već i kao dijela svjetske baštine. Taj izuzetan uspjeh potvrda je višegodišnjeg predanog rada Ministarstva kulture, njegovih stručnih službi, kao i stručnjaka iz područja etnologije i kulturne antropologije te samih nositelja nematerijalnih kulturnih dobara", stoji u priopćenju ministarstva.

Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ta vrsta prehrane, kao i u ostalim zemljama na području Mediterana, očituje se u Hrvatskoj u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa, temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru, te je tekovina raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno.

Osmi sastanak UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održava se u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu od 2. do 7. prosinca.

Hina