Razgovor o knjizi iznjedrio je dvije temeljne struje razmišljanja, a polazište za raspravu dao je Maroević, koji se u pismu osvrnuo na krizu knjige i čitanja koja istodobno nije urodila i krizom pisanja. Upozorio je na "nepodnošljivu lakoću publiciranja", proliferaciju svakojake objavljene literature koja, po njegovu mišljenju, stvara od knjige puki predmet i robu, dovodeći u pitanje njezinu umjetničku prirodu

U svijetu novih tehnologija ukoričena knjiga ima sve manju čitalačku publiku, no Internet ne treba gledati kao neprijatelja knjige, već upravo suprotno, poruke su s večeras održane tribine "Budućnost knjige", održane u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog PEN centra.
U raspravi o prirodi knjige i njezinoj ulozi u svijetu novih tehnologija sudjelovali su predsjednica Hrvatskog PEN-a Nadežda Čačinović, književni kritičar Boris Postnikov, tuzlanska pjesnikinja sa zagrebačkom adresom Asja Bakić, te pjesnik, prozaik i prevoditelj Tomica Bajsić, dok se povjesničar umjetnosti Tonko Maroević ispričao, a na tribini je pročitano njegovo pismo.

Razgovor o knjizi iznjedrio je dvije temeljne struje razmišljanja, a polazište za raspravu dao je Maroević, koji se u pismu osvrnuo na krizu knjige i čitanja koja istodobno nije urodila i krizom pisanja. Upozorio je na "nepodnošljivu lakoću publiciranja", proliferaciju svakojake objavljene literature koja, po njegovu mišljenju, stvara od knjige puki predmet i robu, dovodeći u pitanje njezinu umjetničku prirodu.

Čačinovič se složila s njime, ustvrdivši također kako moguća prevlast alternativnih tipova nositelja teksta, utjelovljenih u novim tehnologijama, unosi u svijet knjige nešto što nikada ranije nije postojalo - element inovacije i zastarjevanja. U tome svijetu čitanje gubi svoju primarnu kvalitetu i obilježja, a nove navike čitanja vezuju se uz potrebu za umrežavanjem u svijet u kojemu nikad nisi sam. U tome se svijetu gube smjernice temeljene na kvaliteti - tiskane knjige prolaze odabir da bi bile tiskane, na internetu nema kritične recepcije, a tu je i pitanje autorskih prava, kazala je. Iako priznaje prednosti interneta, umreženost ograničava i kontrolira ljude, a gubitak navike čitanja tiskanih knjiga za sobom povlači brojne neželjene posljedice, smatra.

Mlađa generacija sudionika redom je stala u obranu interneta, ustvrdivši kako brojne zamjerke stoje. No, unatoč problemima koje internet ima, on ujedno pruža brojne nove i neograničene mogućnosti, koje mogu biti od kritične važnosti za pisce. "Prednosti koje nudi novi tip transmisije znanja i prenošenja teksta uvelike nadmašuju fetišistički užitak u čitanju ukoričene knjige", kazao je Postnikov.

Bakić i Bajsić, oboje pjesnici, ustvrdili su da je za poeziju internet blagodat. "U distribuciju se probijaju knjige za koje se zna da će se kupovati, dok su knjige poezije zanemarene. Kako pjesnik bez čitatelja nije ništa internet biblioteke spas su za poeziju, pa je zato strašno važno vjerovati u budućnost pisane riječi na internetu", kazao je Bajsić.

Bakić je istaknula da danas, kada izdavači sve manje ulažu u grafičku opremu knjiga, vizualni identitet knjiga jako ovisi o onome što je objavljeno na internetu. "Autori se trenutno najviše oslanjaju upravo na web dizajnere", kazala je. Također, digitalizacija omogućuje očuvanje neke vrijedne pisane građe koja bi inače mogla biti zauvijek izgubljena, napomenula je. "Nije upitna budućnost knjige, već samo što će biti s ukoričenim knjigama, dok će ideja knjige itekako opstati", zaključila je.

Unatoč razlikama, zaključili su ipak kako se u mnogočemu slažu, iako su mlađi sudionici generacijski bliži i otvoreniji za nove medije. Čačinovič se zapitala hoće li se "novi tip knjige", ako prevlada, moći održati. Njezini su joj sugovornici odgovorili da je internet jedna revolucija koja je potpuno promijenila odnos prema slovima i grafičkom, a isto tako i odnos prema knjizi, te to treba prihvatiti.

Sama činjenica da tekst opstaje i 15 godina od eksplozije interneta u formi u kojoj je bio na papiru, iako ga je potpuno moguće hibridizirati multimedijalnim sadržajima, dokaz je da je knjiga i dalje otporna forma teksta koja se samo s papira preselila na ekran, poručili su.

S njima su se složili i brojni nazočni ljubitelji knjige i pisane riječi, koji su komentirali da će publike za tiskanu knjigu uvijek biti.

Hina

Foto: Marko Lukunić/Večernji list

Objavljeno: 13.11.2013