SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA Kako smanjiti rizik ili odgoditi napredak demencije

Demencija, za koju trenutno nema lijeka, pogađa oko 50 milijuna ljudi širom svijeta. To otprilike iznosi pet posto stanovništva iznad 60 godina. Do 2050. godine taj broj bi mogao doseći 152 milijuna

 

U pokušaju hvatanja u koštac s ovom krizom javnog zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je novi set smjernica o tome kako najbolje smanjiti rizik ili, u najmanju ruku, odgoditi napredak bolesti. Vodič, temeljen na desetljećima istraživanja, ističe dvanaest potencijalnih čimbenika i procjenjuje znanost koja ih podupire.

- Moramo učiniti sve što možemo da smanjimo rizik od demencije. Znanstveni dokazi prikupljeni za ove smjernice potvrđuju ono što smo sumnjali neko vrijeme, da je ono što je dobro za naše srce, također dobro za naš mozak - izjavio je generalni direktor WHO-a doktor Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Iako je starost daleko najveći rizični čimbenik, tim koji stoji iza izvješća naglašava da demencija 'nije prirodna ili neizbježna posljedica starenja'. Doista, mnoga ispitivanja su identificirala povezanost između demencije i raznih 'faktora rizika', primjerice prekomjerne konzumacije alkohola, uporabe duhana i tjelesne neaktivnosti. Određena medicinska stanja - dijabetes, hipertenzija, pretilost i depresija - također su povezana s razvojem demencije. Kao i društvena izolacija i kognitivna neaktivnost.

Dakle, što sugeriraju smjernice? Tim je izdao preporuke koje idu u korist redovite tjelovježbe, prestanka pušenja i liječenja stanja poput hipertenzije i dijabetesa.

Postoje umjereni dokazi koji povezuju 'opasno i štetno pijenje' s demencijom. A što se tiče prehrane, postoje umjereni dokazi koji upućuju na to da mediteranska prehrana može zaštititi kognitivne funkcije.

Autori kažu da, iako su socijalna podrška i uključenost važni za opće zdravlje i dobrobit, nema dovoljno dokaza koji povezuju socijalnu izolaciju s demencijom. Isto tako, malo je toga što bi moglo poduprijeti prednosti kognitivnog treninga ili pokazati da gubitak sluha ima štetan učinak na kogniciju.

Jedna stvar protiv koje su u smjernicama aktivno savjetovali bila je uporaba vitamina B i E, polinezasićenih masnih kiselina i multi-complex nadomjestaka, piše IFLScience.

Iako smjernice nude dobar skup pravila za život - ne samo da bi se smanjile šanse za demenciju, nego i poboljšalo opće zdravlje - postoje ograničenja.

Mnoge preporuke su imale nisku ili umjerenu kvalitetu dokaza, što sugerira da su potrebna dodatna istraživanja. I doista, neovisni istraživači kritizirali su smjernice zbog nedostatka dokaza o učinkovitosti preporuka.

- Malo je čvrstih dokaza koji pokazuju da modificiranje čimbenika okoline značajno mijenja rizik od demencije - rekao je Bart De Strooper, direktor Instituta za istraživanje demencije u Ujedinjenom Kraljevstvu.

- Nepostojanje dokaza nije dokaz odsutnosti, a hipertenzija, pretilost, dijabetes, socijalna izolacija i depresija snažno su povezane s lošim zdravljem i smanjenim očekivanim trajanjem života, iako je potrebno dodatno pojasniti učinke na prevenciju demencije.

Damir Fatušić

 

Povezane vijesti