Kako se emocije, posebno one jake negativne, poput mržnje i nasilja, netolerancije i agresije, prenose putem likovnog izričaja?, jedno je od pitanja koja postavljaju organizatori tribine

 

U tijeku je ciklus javnih tribina o mržnji na temu 'Zašto se mrzimo?', koji je započeo u rujnu 2018., a trajat će do listopada ove godine. Sedmu tribinu ciklusa organiziraju Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust te Muzej za umjetnost i obrt (MUO) u prostorima Muzeja, Trg Republike Hrvatske 10, u srijedu 27. ožujka, od 19 do 21 sat, pod nazivom 'Mržnja i likovni izričaj – Mržnja u slikarstvu, kiparstvu, dizajnu i karikaturi'.

Radi se o nastavku ciklusa od jedanaest različitih tematskih javnih i dijaloških tribina na kojima će se istraživati svi oblici pojavnosti i tajne fenomena mržnje.

- Kako se emocije, posebno one jake negativne, poput mržnje i nasilja, netolerancije i agresije, prenose putem likovnog izričaja? S kakvim se porukama i posljedicama iskazuje njihova prisutnost u umjetničkim djelima, u slikarskim, kiparskim i dizajnerskim ostvarenjima i karikaturi? – pitanja su koja postavljaju organizatori.

- Tribina pokreće zanimljivu i intrigantnu temu, jer je u likovnom izričaju teško prepoznati koje teme izravno i izrazito potiču ili veličaju mržnju, nasilje, netrpeljivost, agresiju, a koje na mržnju upozoravaju ili je osuđuju. Određeni motiv, portret, prikaz povijesne bitke ili sjećanje na povijesni događaj, za jedne je nesumnjivo poticaj i okvir za mržnju, za druge je istovremeno domoljubne prirode. U slikarskom ili kiparskom djelu ponekad je granica između patriotizma i nacionalizma vrlo tanka, što otkriva mogućnosti izravne zlouporabe i manipulacije likovnosti u političke, ideološke i propagandne svrhe. Na tribini će se nizom odabranih primjera pokazati kako se takva praksa prelamala na likovnom izričaju od antičke mitologije, biblijskih tema i renesanse do suvremene epohe i moderne umjetnosti. Kako su o tim emocijama svojim slikama i skulpturama govorili stari, ugledni majstori, a kako suvremeni umjetnici, koji su ostavili traga u svjetskoj i hrvatskoj likovnosti, kako se mržnja i govor mržnje izražava kroz karikaturu, političke plakate i dizajnerska rješenja, gdje su granice dobrog ukusa i slobode govora, što se poručuje grafitima, intervencijama na javnim skulpturama, govore ugledna imena likovne scene:

Na tribini će sudjelovati dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Dimitrije Popović, akademski slikar i književnik, Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti i viša kustosica u Atelijeru Meštrović u Zagrebu, Dejan Kršić, povjesničar umjetnosti, grafički dizajner i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Moderatorica tribine bit će Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti, neovisna kustosica i urednica.

Na tribini će sudjelovati i svojim ilustracijama doprinijeti raspravi slikarica Tisja Kljaković Braić, karikaturist Nik Titanik i slikar Miron Milić.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 25.03.2019