Milan Ožegović: Životna mi je želja da Festival jednakih mogućnosti osoba s invaliditetom prijeđe granice Lijepe naše

Festival svake godine promatra više od 15.000 građana, ljubitelja glazbeno-scenske, likovne i filmske umjetnosti

 

Ovogodišnji, 17. po redu, Festival jednakih mogućnosti, čiji je glavni inicijator Milan Ožegović, održan je od 22. do 24. svibnja u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića.

Organizator Festivala i njegov idejni začetnik je Društvo tjelesnih invalida u Zagrebu, na čelu s predsjednikom Milanom Ožegovićem.

Festival jednakih mogućnosti (F=M) je tradicionalna međunarodna manifestacija urbane kulture, čiji program izvode osobe s invaliditetom, s drugim glazbeno-scenskim i likovnim umjetnicima. Održava se na ulici, odnosno trgu, gdje svaki prolaznik može pogledati program i uvjeriti se u njihova djela kojima, poput drugih umjetnika, postižu visoku umjetničku vrijednost i zadivljuju publiku.

Ožegović, zadovoljan organizacijom trodnevne manifestacije, kada su izvedene mnoge glazbeno-scenske priredbe, sportski programi, izloženi likovni radovi 60-ak umjetnika s invaliditetom iz zemlje i inozemstva, posljednje večeri Festivala istaknuo je novosti ove godine.

"Sve je bilo po planu, čak i vrijeme unatoč najavama grmljavine i kiše. Novina je ta da je ove godine na trodnevnom uličnom festivalu nastupilo oko tisuću izvođača iz zemlje i inozemstva jer imamo malo više djece iz osnovnih škola. Iduća novina je po pitanju priprema volontera, u smislu edukativne reforme što znači da nisu samo profesori pripremali nove volontere, već prijašnji volonteri koji su završili u međuvremenu fakultete i imaju iskustvo s ovog Festivala. Teško ćemo nešto moći mijenjati u programu, jer koncepcija mora ostati ista – tzv. zdravi i osobe s invaliditetom. U vezi pravca 'Proširivanje međunarodne komponente' nažalost nemamo financijsku podršku, jer ne možemo prikupiti tolike iznose", rekao je Ožegović.

Od izvođača njih oko 600 bile su osobe s invaliditetom, a u organizacijskom timu radilo je oko 20 stručnjaka i 150 ciljanih volontera – studenata s petnaestak fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pripremajući se za rad, studenti - volonteri se educiraju o invaliditetu i volonterstvu, a na Festivalu stječu dragocjena iskustva u timskom radu i specijalnoj komunikaciji s osobama raznolikih tjelesnih i osjetilnih oštećenja te umanjenih mentalnih sposobnosti.

Ožegovićeva životna želja je da Festival jednakih mogućnosti prijeđe granice Lijepe naše, i to po cijeloj regiji pa i šire, jer do sada dolaze samo izvođači iz Slovenije te Bosne i Hercegovine – iz Sarajeva.

"Uglavnom ne odustajem i ugrabit ću prvu priliku da to napravim. Samo smo jedanput aplicirali prema projektima financiranim od Europske unije, ali nažalost nismo prošli. Na ove druge natječaje nismo se mogli prijaviti, jer nije bilo takvekategorije.  Možda iskrsne koji pogodan natječaj pa upadnemo. Inače, imali smo pokušaje da proširimo tu komponentu i bez novaca, tako da smo uspostavili kontakte u Beču s njihovim savezima da vidimo postoji li zainteresiranih udruga koje se bave kulturno-umjetničkim radom. Također, kontaktirali smo saveze i u Beogradu. Bili smo i u Sarajevu. Međutim, ništa nije dalo ploda. Možda nam iduće godine dođu Rumunji. Mora da ima prekrasnih stvari u Europi i stvarno me vuče želja da ih sve dovedem ovdje u Hrvatsku, da pokažu što znaju, a i da upoznaju ono što mi stvaramo. To bi onda preporodilo Festival", rekao je.

Ukazao je na još jednu manjkavost.

"U udrugama se slabo radi. Najviše se radilo po specijalnim centrima gdje je sve manje osoba s invaliditetom, budući tamo ostaju oni s najvećim invaliditetom, a oni koji imaju manji postotak odlaze u redovite škole. Dok se to sve ne izbalansira, skromniji smo u nastupima osoba s invaliditetom“, istaknuo je.

Za glazbeni program posljednje večeri Festivala, između ostalih, naposljetku su nastupili Toni i Ines Pavić, koji su okupili veliku publiku.

Da podsjetimo, prvi Festival jednakih mogućnosti održan je 2002. godine, zahvaljujući materijalnoj potpori delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj i moralnoj podršci Grada Zagreba, a nastavak projekta podupiru resorna tijela Vlade Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba.

Inače, Festival se sastoji od glazbeno-scenskog, likovnog, filmskog, edukacijsko-rekreacijskog i sportskog programa. Glazbeno-scenski program je sastavljen od dramskih, plesnih i glazbenih točaka koje naizmjenično izvode osobe s invalidnošću i popularni estradni umjetnici. Likovni program se sastoji od urbane skupne izložbe likovnih radova na kojoj izlaže šezdeset autora različitih umjetničkih izričaja, povezanih tjelesnim oštećenjem kao zajedničkim obilježjem. Promatrači izložbe uspostavljaju komunikaciju s autorima i odnose s umjetninama, koje se predstavljaju bogatstvom stilskih, tematskih, izričajnih, generacijskih i drugih različitosti. U filmskom se programu prikazuju dokumentarni filmovi s tematikom života i rada osoba s invaliditetom.

Edukacijsko-rekreacijski program je sastavljen od igara mobilnosti u kojima javne osobe i građani, u simuliranom oštećenju na improviziranom poligonu, stječu iskustva kretanja pomoću invalidskih kolica i orijentacije u prostoru pomoću bijelog štapa. Sportski program se sastoji od turnirskih natjecanja u sjedećoj odbojci, te boćanja, tenisa i ulične košarke u invalidskim kolicima.

Festival svake godine promatra više od 15.000 građana, ljubitelja glazbeno-scenske, likovne i filmske umjetnosti.

Klaudija Klanjčić

 

Povezane vijesti