Kriteriji HZZO-a za liječenja multiple skleroze u Hrvatskoj su zaostali iza europskih te postoji niz diskriminirajućih kriterija koji dovode do neodgovarajuće i prekasne primjene lijekova koji usporavaju tijek te progresivne i autoimune bolesti od koje je u RH oboljelo preko 6500 osoba

 

Savez društava multiple skleroze Hrvatske postavlja pitanje "Što bi za vas značilo da ste dobili lijek ODMAH nakon dijagnoze?".

Povodom Svjetskog dana multiple skleroze 2018., koji se obilježava 30. svibnja, zajedničkim snagama žele poslati snažnu poruku političarima i svima koji odlučuju o našem zdravlju da je potrebno što hitnije promijeniti tri diskriminirajuća kriterija za liječenje multiple skleroze. 

"Kriteriji HZZO-a za liječenja multiple skleroze u Hrvatskoj su zaostali iza europskih te postoji niz diskriminirajućih kriterija koji dovode do neodgovarajuće i prekasne primjene lijekova koji usporavaju tijek te progresivne i autoimune bolesti od koje je u RH oboljelo preko 6500 osoba", ističu iz Saveza društava multiple skleroze Hrvatske.

"Prvi diskriminirajući kriterij je dob ispod 55 godina. Znamo da je početak bolesti najčešći između 20. i 30. godine života kad govorimo o relapsno remitirajućem obliku multiple skleroze, ali u primarno progresivnom obliku od kojeg oboli 10 do 15 posto svih bolesnika, karakterističan je početak bolesti u kasnijoj dobi, pa je tako moguć početak i nakon 55. godine i takve su osobe diskriminirane u pravu na liječenje. Niti jedne europske smjernice kao uvjet za početak liječenja ne postavljaju dob ispod 55 godina. Drugi diskriminirajući kriterij je trajanje bolesti najmanje jednu godinu. Rezultati brojnih studija pokazuju da je rana intervencija ključna kod multiple skleroze (MS) te da se na taj način usporava ili zaustavlja daljnja progresija bolesti. Istraživanja su pokazala da, ako se liječenje započne u fazi klinički izoliranog sindroma (CIS), učinkovitost je između 40 i 60 posto u smanjenju povratka ili pogoršanja bolesti (relapsa). Ako se imunomodulacijsko liječenje započne u fazi relapsa, onda je njegova učinkovitost samo 30 posto. Prema tome, čekanjem i odgodom početka liječenja umanjuju se šanse za dobrim odgovorom na imunomodulacijsko liječenje. Primjerice, u Sloveniji je moguće liječiti visokoaktivni CIS uz pismeno obrazloženje neurološkog konzilija. Treći diskriminirajući kriterij je dva liječena relapsa u dvije godine. Iz prakse se zna da je po tijeku bolesti MS vrlo nepredvidiva. Može se dogoditi da se dva relapsa dogode u šest mjeseci ili u šest godina. Međutim, nepostojanje relapsa ne znači da bolest nema svoju supkliničku aktivnost i progresiju, a to se može evidentirati na nalazu MR ili u nekom od brojnih testova kognicije ili motorike donjih i gornjih ekstremiteta. Kognitivne promjene i atrofija mozga pojavljuju se već u CIS-u i nastavljaju tijekom bolesti neovisno o kliničkom fenotipu MS-a. Također, može se dogoditi da bolesnik relaps ne prepozna, pogotovo na početku bolesti i da se simptomi povuku prije nego bolesnik dođe neurologu. Time se gubi 'dokazni materijal' za odobrenje  liječenja. Početak liječenja godinu ili dvije nakon postavljanja dijagnoze bitno umanjuje učinkovitost liječenja i to predstavlja veliki problem. Ako počnemo u kasnoj fazi bolesti, u sekundarno progresivnoj, onda je svaki od DMT neučinkovit."

Komentirajte i recite što mislite o dosadašnjim kriterijima i kako je dobivanje lijeka na vrijeme moglo utjecati na vaš život. Vaši komentari su vrijedni i možete ih objaviti na poveznici sdmsh.hr/sto-bi-za-vas-znacilo-da-ste-dobili-lijek-odmah-nakon-dijagnoze/ ili Facebook stranici www.facebook.com/savezdrustavamshrvatske.

Božica Ravlić

Objavljeno: 03.04.2018