Ratko Kovačić: Intervju s predsjednikom Hrvatskog paraolimpijskog odbora pred Zimske igre u PyeongChangu

"Po meni uspjeh je već napravljen, jer na 12. Zimskim paraolimpijskim igrama, koje će se održati u korejskom PyeongChangu, hrvatsko paraskijanje će prvi put imati sedam predstavnika u alpskom i nordijskom skijanju, te u snowboardu", ističe Kovačić

 

Na Skupštini Hrvatskog paraolimpijskog odbora, 24. veljače, izabrani ste za novog-starog predsjednika. Kako ste zadovoljni obavljenim u sada već bivšem mandatu, te kakvi su Vam planovi za predstojeće četiri godine koje Vas čekaju na mjestu čelnog čovjeka hrvatskog sporta osoba s invaliditetom?

- Vrlo sam zadovoljan učinjenim i napretkom koji je napravljen u proteklom mandatu. Analizirajući postignute rezultate, aktivnosti, kvalitetu i sposobnosti organizacije, zaključak je da je svaki paraolimpijski ciklus bio kvalitetniji i uspješniji od prethodnog. Naši planovi uspješno su ostvareni i u 2017. godini, nastavljen je niz odličnih rezultata i uspjeha na vrhunskim natjecanjima, te je 2017. godina rezultatski bila vrlo uspješna – osvojeno je 357 medalja i to 132 zlatnih, 126 srebrnih i 99 brončanih na 82 međunarodna natjecanja, od toga na Europskim i Svjetskim prvenstvima je osvojeno 65 medalja. Poslije 2009. to je rekordna godina po broju osvojenih medalja.

Na skupštini sam iznio Plan i program rada HPO 2018. – 2022. koji ima za cilj zadržati uzlaznu putanju vrhunskih rezultata, kvalitetno unaprijediti cjelokupni sustav sporta osoba s invaliditetom, te unaprijediti sustav uključivanja mladih osoba s invaliditetom u sport. Plan i program je jednodušno prihvaćen, te su slijedom toga napravljeni odgovarajući organizacijski iskoraci.

Kakav je, po Vašem mišljenju, u Hrvatskoj, a i u svijetu, status sportaša s invaliditetom u usporedbi sa statusom sportaša bez invaliditeta – u pravnom, financijskom i društvenom smislu?

- Odavno sam dio sportskog društva i mogu reći da sport ima jedinstvene atribute koji mu omogućuju doprinos razvojnim procesima svake zemlje. Vlada bi to trebala više prepoznati.

U pravnom smislu sportaši s invaliditetom dijele ista prava kao i svi drugi sportaši, pitanje je kako ih ostvaruju. Nama je sada veliki problem osigurati prava sportašima reprezentativcima, trenerima, te sportskim djelatnicima da mogu nesmetano izvršavati svoje sportske programe i obveze prema nacionalnom timu kroz ostvarenje poticajnih uvjeta u obrazovnom školskom i sveučilišnom sustavu, te nesmetano izvršavati svoje sportske programe i obveze prema nacionalnom timu kroz ostvarenje poticajnih uvjeta u radno pravnim odnosima.

Danas smo došli na razinu da su naši vrhunski sportaši od hrvatske države prepoznati isto kao i olimpijci. Nastojimo im ostvariti iste uvjete i za pripreme, sportski razvoj, u krajnjem slučaju i priznanja. Pojavljuju se i neravnopravnosti i nerazumijevanja, pogotovo na lokalnoj i regionalnoj razini gdje naši sportaši vrlo teško ostvaruju svoja prava, a djelatnost klubova i saveza je podcijenjena. Isto tako dugo smo u sporu i tražimo da se našim osvajačima medalja na svjetskim prvenstvima prizna isto pravo na trajnu sportsku naknadu kao i svim drugim sportašima.

Društvena svijest prema sportu osoba s invaliditetom je sve bolja, no postoji još puno prepreka koje treba savladavati – pri tome mislim na nedostatak konkretne akcije.

Od lipnja prošle godine Vi ste i predsjednik Europskog paraolimpijskog odbora. Je li se, i na koji način, ta Vaša funkcija odrazila ili će se odraziti na sport osoba s invaliditetom u Hrvatskoj?

- Izabran sam za predsjednika Europskog paraolimpijskog odbora. To je veliko priznanje za mene i za Hrvatski paraolimpijski odbor.

Sigurno je tome doprinijela činjenica o velikom ugledu nas u Europi, a i kvalitetnom radu koji je prepoznat, te smo mnogima uzor u djelovanju. To je velika obaveza i odgovornost. Već i svojim prijašnjim djelovanjem u EPC-u (European Paralympic Committee, Europski paraolimpijski odbor, op. a.) aktivno sam sudjelovao u organizaciji Europskih Para igara mladih, od kojih svi mladi sportaši imaju koristi, a sada planiramo organizirati i Zimske Para igre mladih. Sudjelujem u raznim projektima sa ciljem razvoj sporta OSI u Europi gdje prenosim naša iskustva, a isto tako primam i iskustva i modele od drugih pa ih pokušavamo primijeniti u Hrvatskoj. No ono što je po meni najvažnije je utjecaj na usmjeravanje politike EU prema sportu, gdje sve više dolazi do izražaja poticaj za uključivanje u sport ranjivih skupina.

Što druge zemlje svijeta i Europe poduzimaju kako bi poboljšale status sporta osoba s invaliditetom i kako se u tu sliku uklapa Hrvatska – što radimo dobro ili bolje, a što još moramo popraviti?

- Mi smo u sklopu EPC strategije CREATORS napravili istraživanje o stanju i potrebama Nacionalnih paraolimpijskih odbora u Europi, gdje smo vidjeli da ima puno organizacija koje vrlo malo rade na razvoju, ali ima i razvijenih zemalja koje jako puno ulažu i imaju kvalitetne programe. Mi smo pri tome u gornjem dijelu tablice što se tiče kvalitete programa, međutim još nedostaje kvalitetna financijska podrška. Evo i jedan primjer – Portugal, zemlja puno veća od Hrvatske, ima izrađene priručnike/udžbenike za svaki paraolimpijski sport, za razliku od nas koji imamo mali broj radova koji govore o tome, ali mi ipak imamo bolje rezultate na velikim natjecanjima. Moramo poticati i organizirati školovanja stručnog kadra za obavljanje stručnih poslova u sportovima osoba s invaliditetom.

Uskoro počinju Zimske olimpijske igre u južnokorejskom PyeongChangu. Za kraj, kakva su Vaša očekivanja od samih igara i, naravno, naših sportaša koji će tamo predstavljati Hrvatsku?

- Po meni uspjeh je već napravljen, jer na 12. Zimskim paraolimpijskim igrama, koje će se održati u korejskom PyeongChangu od 9. do 19. ožujka, hrvatsko paraskijanje će po prvi put imati sedam predstavnika u alpskom i nordijskom skijanju, te u snowboardu. Alpince predvodi Dino Sokolović, a nastupit će Damir Mizdrak, te Eva Goluža i Lovro Dokić. Snowboardaš je Bruno Bošnjak, dok su nordijci Josip Zima I Antun Bošnjaković. Na Zimskim paraolimpijskim igrama prvi puta smo nastupili u Salt Lake Cityju 2002. godine i od tada pa do Paraolimpijskih igara u Sochiju 2014. godine imali smo ukupno sedam reprezentativaca, a sada na jednim igrama imamo isto toliko. Pored toga, prvi puta nastupamo u nordijskom skijanju i snowboardu. Do sada nemamo medalja sa Zimskih paraolimpijskih igara pa se nadam da će nam ove Parolimpijske igre biti najuspješnije. Naši sportaši su spremni i željni postići svoja najbolja dostignuća. Zaželimo im puno sreće.

Razgovarao: Damir Fatušić

 

Povezane vijesti