"Danas smo postigli mir među narodima u Europskoj uniji. Ipak, ostao je još jedan izazov: nastaviti potragu za snošljivošću unutar naših društava. Nitko nikad ne bi trebao iskusiti govor mržnje ili zločin iz mržnje. Zato danas pozivamo sve zemlje članice da u potpunosti prenesu u svoja zakonodavstva Okvirnu odluku EU-a o borbi protiv rasizma i ksenofobije i osiguraju da se ona primjenjuje u praksi", navodi se u izvješću

Više zemalja članica Europske unije nije do kraja prenijelo u svoja kaznena zakonodavstva Okvirnu odluku EU-a o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008. godine, objavila je u ponedjeljak Europske komisija u izvješću u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
"Danas smo postigli mir među narodima u Europskoj uniji. Ipak, ostao je još jedan izazov: nastaviti potragu za snošljivošću unutar naših društava. Nitko nikad ne bi trebao iskusiti govor mržnje ili zločin iz mržnje. Zato danas pozivam sve zemlje članice da u potpunosti prenesu u svoja zakonodavstva Okvirnu odluku i osiguraju da se ona primjenjuje u praksi", navodi se u izvješću.

Okvirna odluka obvezuje države članice da kazneno gone javno ignoriranje, negiranje i banalizaciju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje su počinili zločinci iz europskih zemalja Osovine.

"Takvo se ponašanje može smatrati određenom manifestacijom antisemitizma kada se događa na način da može potaknuti na nasilje ili mržnju. Stoga je bitno da se takvo ponašanje inkriminira u nacionalnim kaznenim zakonima", navodi Komisija.

Hrvatska je jedna od 15 zemalja članica koje u svom zakonodavstvu nemaju odredbe kojima se inkriminiraju apologija, negacija i banalizacija zločina protiv mira, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje su počinili zločinci iz zemalja Osovine. Osim Hrvatske, to su još Bugarska, Danska, Estonija, Grčka, Irska, Španjolska, Italija, Latvija, Malta, Nizozemska, Portugal, Finska, Švedska i Velika Britanija.

Okvirna odluka, između ostaloga, predviđa da države članice moraju kazneno goniti javno ignoriranje, negiranje i banalizaciju zločina definiranih u člancima 6, 7 i 8 Statuta Međunarodnog kaznenog suda (zločini genocida, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini).

U izvješću Komisije navodi se 13 zemalja članica (Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Grčka, Irska, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Finska, Švedska i Velika Britanija) koje u svoja zakonodavstva nisu unijele tu odredbu Okvirne odluke.

Komisija navodi da je Hrvatska među osam zemalja (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Luksemburg, Litva, Malta, Slovenija i Slovačka) koje kazneno gone ta tri tipa ponašanja.

Komisija navodi da će se ove godine u bilateralnim razgovorima sa zemljama članicama pokušati osigurati punu i korektnu transpoziciju Okvirne odluke u nacionalna zakonodavstva država članica.

Okvirna odluka je donesena 2008. godine, prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora i Komisija zasad ne može pokrenuti postupak protiv zemlja članica zbog toga što nisu u svoja zakonodavstva prenijele tu Okvirnu odluku. Postupke će moći pokrenuti nakon 1. prosinca 2014. godine.

Hina

Objavljeno: 28.01.2014