Cilj odluke o najmu gradskih stanova u Zagrebu je ustupiti ih socijalnim kategorijama i onima s nižim i srednjim primanjima. Status se neće mijenjati najsiromašnijima, ali hoće onima s najvišim prihodima, poručio je pročelnik Stručne službe Gradske uprave Željko Matijašec

 

Nacrt odluke o najmu javnih stanova, koji je u javnom savjetovanju od kraja srpnja, izazvao je podijeljene reakcije građana koji žive u nekim od oko 6000 gradskih stanova u vlasništvu Zagreba.

Iako se na prvi pogled, zbog uvođenja imovinskih cenzusa za izračun najamnine gradskog stana, čini da bi za određene skupine ljudi najamnine mogle biti i veće od tržišnih, pročelnik Matijašec u razgovoru za Hinu pojašnjava da se to odnosi tek na manji broj korisnika gradskih stanova - onih s najvećim primanjima. 

 

Ciljane skupine: socijalno ugroženi i oni sa srednjim i nižim primanjima

Matijašec kategorički kaže da ciljane skupine nove odluke nisu osobe natprosječnih prihoda (primjerice menadžeri, niti direktori), nego socijalno ugrožene osobe te osobe srednjih i nižih prihoda kojima se želi dati stanove po njima priuštivim cijenama. 

Nacrt nove odluke, u nešto manje od dva tjedna javnog savjetovanja, već je izazvao određene bure, dok iz grada nisu niti uspjeli objasniti koja ideja stoji iza toga. 

Matijašec objašnjava kako se, prema trenutno važećim pravilima, od ukupnog broja stanova koje grad iznajmljuje, oko 2600 stanova u Zagrebu iznajmljuje socijalno ugroženim osobama - po cijeni zaštićene najamnine koja se kreće između 20 i 40 eura za mjesečni najam.

Njihov status, niti cijena najma, novom odlukom se, uglavnom, neće mijenjati.

Njome se miče uvjet 10-godišnjeg prebivališta u Zagrebu, koji je i prema ocjeni pučke pravobraniteljice bio prestrog i zbog kojega je ova odluka do sada zaobilazila mnoge građane u potrebi - poput beskućnika i drugih socijalno najugroženijih građana. 

“Oni čija su primanja manja od 30 posto prosječne mjesečne plaće u gospodarstvu (odnosno oni s primanjima do 350 eura po članu kućanstva), odnosno 50 posto za samce (do 585 eura), plaćat će zaštićenu najamninu”, ističe Matijašec. 

Međutim, dijelu onih koji su do sada plaćali zaštićenu najamninu, ona će ipak malo poskupjeti, ali će još uvijek biti u priuštivim okvirima, uvjerava Matijašec. 

Tako će se građani koji imaju od 30 do 50 posto mjesečnih primanja po članu kućanstva, a ako je to, recimo, četveročlana obitelj s primanjima od 1600 eura, ona iznositi 15 posto od ukupnog prihoda, odnosno 240 eura. Time će ući u prvu cjenovnu kategoriju.

“Smatramo da je to i dalje priuštiva cijena za stan od, primjerice 70 kvadrata, kakvim se i koriste obitelji”, ističe Matijašec. 

Promjene najamnine bit će kod onih građana koji stanove nisu dobili po socijalnoj kategoriji - odnosno za oko 2500 obitelji, koji su do sada stanove različitih veličina, plaćale od 100 do 200 eura mjesečno.  

 

Bagatelne najamnine imaju i oni s 3000 eura prihoda

Radi se o kategorijama korisnika gradskih stanova koji imaju slobodno ugovorenu najamninu (koja iznosi 1,8 eura po metru kvadratnom) ili imaju javni najam po cijenama od oko 100 do 250 eura, ovisno o kvadraturi stana. Trenutno je oko 2500 gradskih stanova u najmu tih građana.

Kako im grad ranije nije propisivao koji je maksimalan iznos njihovih primanja, postoje situacije u kojima oni s dobrim primanjima plaćaju bagatelne cijene za najam velikih stanova. 

“Imali smo kategoriju slobodno ugovorene najamnine, gdje nije bio nikakav imovinski maksimum mjesečnih primanja,  pa je četveročlana obitelj s 3000 tisuće eura primanja mjesečno, plaćala cijenu najma po 1,8 eura po metru kvadratnom. Odnosno za stan od 70 kvadrata, neovisno o prihodima, obitelji bi ga plaćale 126 eura mjesečno. Oni to plaćaju danas, odnosno sve ove godine”, iznosi primjere Matijašec.

Novom odlukom u prvom se redu propisuje da osobe čija mjesečna primanja po članu kućanstva prelaze 70 posto prosječne plaće u gospodarstvu u Zagrebu, odnosno u slučaju samca, 100 posto, neće više moći dobiti pravo na gradski stan.

S druge strane, za različite kategorije primanja, uvode se platni razredi. 

U već spomenutom prvom platnom razredi su obitelji, koje će s primanja između 30 i 50 posto prosječne mjesečne plaće po članu kućanstva, za stanarinu će se izdvajati 15 posto od ukupnog prihoda.

U drugom platnom razredu su oni građani čija su primanja po članu kućanstva od 50 do 80 posto prosječne mjesečne plaće. Tako na primjeru četveročlane obitelji, s ukupno 3200 euro mjesečnih primanja, koja je do sada stan u centru Zagreba plaćala 200-tinjak eura, najam stana po novoj odluci plaćati 640 eura.

 

Obeshrabriti najbogatije da koriste gradski stan

Oni čija primanja prelaze 80 posto prosječne plaće po glavi kućanstva, i po novoj odluci ne bi ni imali pravo na gradski stan, ali ga još uvijek koriste, u pravu su i njima će cijena najma drastično porasti. Tako bi, recimo četveročlana obitelj s 4200 eura ukupnih mjesečnih primanja, ušla u treću platnu kategoriju, i za najamninu bi trebali izdvojiti četvrtinu primanja - nešto više od tisuću eura. 

Najviši razred očito je osmišljen kako bi se one s najvišim primanjima obeshrabrilo da konzumiraju gradski stan do kraja razdoblja na koji su sklopili ugovor, te da se taj stan što prije ustupi onima kojima više treba. S tim da im stanarina povećava šest mjeseci od donošenja odluke.

“To je zaokret u stambenoj politici”, ističe Matijašec, no dodaje da to nije većina, već manjina - oko 10 posto slučajeva. Upravo tu, grad vidi priliku da te stanove proslijedi onima s nižim i srednjim primanjima. 

“U Zagrebu već godinama ima između 600 do 800 socijalno ugroženih obitelji koje čekaju na listi za dobivanje stanova dok u isto vrijeme u određenom broju stanova žive obitelji sa visokim prihodima te plaćaju najamnine između 100 i 250 eura”, govori Matijašec.

Dodaje da bi to omogućilo i da stanovi imaju određenu fluktuaciju. “Ako je netko u gradskom stanu 15 godina, dobio ga je kada je bio asistent na fakultetu, a sada je sveučilišni profesor i plaća mu je narasla tri puta, zar nije logično da pravo na gradski stan dobije neki novi asistent, a sveučilišni profesor ode na tržište, ili sam kupi stan”, primjećuje. 

Komentirajući druge novine propisane nacrtom odluke, Matijašec govori da je grad odlučio stati na kraj sudskim postupcima koji se vode protiv onih najosjetljivijih skupina, koje plaćaju zaštićenu najamninu - a na neki način do sada nisu pokrivali svoja davanja, bilo da se radi o najmu, ili režijama.

Grad će, ukoliko i dalje utvrdi da i dalje imaju izrazito niska primanja, podmiriti dugovanja i zaustaviti sudske sporove, kako, objašnjava Matijašec, ne bi dolazilo do situacija de se deložiraju obitelji koje zaista nemaju niti za kruh. 

 

U gradski stan moći će i nevjenčani parovi

Novom odlukom otvara se mogućnost da gradski stan dobiju i osobe koje su u u izvanbračnoj zajednici, ili koje su dečko i cura, a ne nužno u braku, kao što je to bilo do sada. 

“Ljudi u današnjem svijetu drugačije žive, neki su cimeri, parovi, izvanbračni partneri. Nema logike da dvoje mladih, koji su par, trenutno ne mogu iznajmiti gradski stan zajedno”, ističe.

Poručuje kako bi se efekti ovakvog zaokreta, s obzirom da je trenutno tek manji broj slobodnih stanova, trebali vidjeti za dvije godine, budući da se novi natječaj za socijalne stanove raspisuje sljedeće godine, ali i da postoji veliki broj onih čiji ugovor o najmu traje još određeno vrijeme.

Nacrt odluke u savjetovanju je do 24. kolovoza.

 

Razgovarala: Dubravka Grubišić

 

 

Objavljeno: 11.08.2023