Čast da otvori konferenciju pripala je Ivani Matoš Buršić, rukovoditeljici Službe za rehabilitaciju, koja je naglasila kako ustanova URIHO više od deset godina djeluje u području (ne)strukovnog obrazovanja i integracije osoba s invaliditetom, kako kroz kreiranje obrazovnih programa za OSI tako i kroz brojne edukacije

 

URIHO za zajednicu koja okuplja OSI populaciju nije tek sinonim za zapošljavanje osoba s invaliditetom, riječ je i o ustanovi poznatoj po nizu projekata koji vode boljem pozicioniranju ovih ljudi na tržištu rada.

Dokazali su to Urihovci i jučer, u svom restoranu u Držićevoj 1, na završnoj konferenciji IEDA Erasmus+ projekta, nazvanog 'Inkluzivno obrazovanje - osiguravanje pristupačnosti nestrukovnog obrazovanja odraslih osoba s invaliditetom'. Projekt je trajao 32 mjeseca, a URIHO ga je proveo sa šest partnerskih organizacija iz različitih europskih zemalja.

Jučer i u ulozi moderatorice završne konferencije, Iva Šušak je kao glavna koordinatorica projekta istaknula tri glavna rezultata koje je iznjedrio ovaj program s EU potporom.

Prvi je izrada kurikuluma o metodama i tehnikama za poučavanje odraslih osoba s invaliditetom. Drugi se odnosi na stvaranje kurikuluma o primjeni asistivnih tehnologija u neformalnom obrazovanju odraslih OSI, dok je treći izrada priručnika za uključivanje osoba s invaliditetom u spomenuto neformalno obrazovanje, a odnosi se na radionice, tečajeve i razne treninge. Sve materijale zainteresirani moći će preuzeti na URIHO-voj web stranici.

Nakon izlaganja Iva Šušak se ispričala nazočnima jer zna da su gladni i da jedva čekaju probati specijalitete iz kuhinje Urihovog restorana, slane i slatke, koje bi kušao i čovjek s čirem na želucu.

Čast da otvori konferenciju pripala je Ivani Matoš Buršić, rukovoditeljici Službe za rehabilitaciju, koja je naglasila kako ustanova URIHO više od deset godina djeluje u području (ne)strukovnog obrazovanja i integracije osoba s invaliditetom, kako kroz kreiranje obrazovnih programa za OSI tako i kroz brojne edukacije.

- Kao dobar alat za implementaciju tih programa pokazali su se nacionalni i europski natječaji za financiranje projekta i programa. Kroz mnoge od tih projekata URIHO-vi stručnjaci kreirali su vrlo inovativne intelektualne ishode kao što su priručnici, programi osposobljavanja, modeli profesionalne rehabilitacije koji su prepoznati na nacionalnoj razini i uključeni u Standarde usluga profesionalne rehabilitacije Centara za profesionalnu rehabilitaciju - kazala je uz ostalo Matoš Buršić.

Bruno Tot iz Hrvatskog saveza slijepih, stručni suradnik na ovom projektu, nije štedio riječi hvale za sve benefite koje asistivna tehnologija donosi slijepim i slabovidnim osobama. Asistivna tehlologija danas slijepim i slabovidnim predstavlja put u neki inkluzivniji svijet, svijet otvoreniji i vidljiviji. Stoga se značaj Urihova programa ne može tumačiti samo kroz brojke o zapošljavanju. O stvaranju društva jednakih mogućnosti ovdje je riječ. Tako bi se, u par rečenica, mogao sažeti Totov iscrpan ekspoze.

Zadovoljan ishodom projekta bio je i Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, također suradnik na projektu. Potpisnik ovih redaka disleksičan je na brojke pa ne može rezultate izraziti u procentima, no jasno je kako je ovaj Urihov program omogućio zapošljavanje osoba s invaliditetom iznad svih očekivanja. Usto je Sobota naglasio kako pritom treba ponajprije brinuti o etici - naime, prilagodbi radnih mjesta za ljude s različitim tjelesnim i intelektualnim ograničenjima. Asistivna je tehnologija na drugom mjestu.

Majka mu je psihologinja (Višnja Majsec Sobota, op. aut.) pa je Sobota u svom izlaganju, doduše između redaka, spomenuo i pozitivne psihološke učinke za osobe s invaliditetom koje same zarađuju za kruh svagdašnji. Biti koristan i sebi i društvenoj zajednici. Čovjek se bolje osjeća u vlastitoj koži.

 

 

Objavljeno: 27.06.2023