Damira Benc, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, istaknula je da je SOIH njihov značajan partner, budući da je ujedno i krovna organizacija saveza osoba s invaliditetom

 

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom organizirala je 26. Hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, a simpozij se održavao kroz dva dana, 13. i 14. prosinca 2021., online putem Zoom platforme.

Naglasak je bio na Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, odnosno ciljevima održivog razvoja, sportu i osobama s invaliditetom te na ženama s invaliditetom.

Prvi dan, 13. prosinca, pozdravnu riječ prilikom otvaranja simpozija uputio je Zorislav Bobuš, dr. med., predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Posebno je uputio pozdrave prijateljima iz Makedonije, Crne Gore, Srbije. Posebno se osvrnuo na nepristupačnost fakulteta i srednjih škola, koja dodatno destimulira mlade osobe s invaliditetom, a ujedno i priječi da kvalitetno stječu znanja. Naglasio je da svi sadržaji koji zanimaju osobe s invaliditetom u određenoj zajednici moraju im biti dostupni. I to treba posebno što prije izboriti.

Nakon njega svima prisutnima online se obratila Damira Benc, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koja je istaknula SOIH kao njihovog značajnog partnera, budući da je ujedno i krovna organizacija saveza osoba s invaliditetom. Kako živimo u ovo izazovno vrijeme, isto nas je naučilo mnogočemu, a posebno se pomoglo poslodavcima u novčanom smislu. Navela je tri priručnika o tome kako primijeniti razumnu prilagodbu radnog mjesta, radi što potpunije učinkovitosti.

Zatim je sve prisutne pozdravila zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba - Marinka Bakula-Anđelić, u ime gradonačelnika Zagreba, kao i sam predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uz poticajne poruke.

- Grad Zagreb je domaćin, ali i suradnik te pokrovitelj zajedno s predsjednikom Republike Hrvatske - rekla je Bakula-Anđelić, navevši da je 13 posto osoba s invaliditetom na području Grada Zagreba i osvrnuvši se na Zagrebačku strategiju izjednačavanja mogućnosti, u smislu da se što prije izradi i omogući implementacija.

Uslijedila su predavanja pa je socijalna radnica Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održala predavanje pod naslovom 'Što reforma sustava socijalne skrbi donosi osobama s invaliditetom?'. Navela je da cjelovita reforma sustava socijalne skrbi obuhvaća sedam zakona. Ujedno, planira se novi način ugovaranja socijalnih usluga pa će tako od 1. siječnja 2023. biti novi pristup mreži za sve korisnike.

Nastoji se i proširiti status njegovatelja, kako bi se spriječila institucionalizacija gdje je god to moguće. Naime, za sada status roditelja njegovatelja imaju 4803 osobe. Istaknula je i novinu u Zakonu o socijalnoj skrbi, u smislu povjerenstva/građanskog nadzora, u kojem povjerenstvu će biti pet predstavnika građana. Napomenula je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, istaknuvši da do sada nismo imali specijalizirane udomitelje.

Naša saborska zastupnica Ljubica Lukačić referirala se odmah nakon prethodnog predavanja, i to na Zakon o socijalnoj skrbi.

- Osobno sam jako nezadovoljna. Iznimno sam razočarana što smo izgubili dvije godine sastančenja u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Na predzadnjem sastanku smo shvatili da naši zahtjevi nisu i neće biti prihvaćeni. Strašno je da baš ništa za osobe s invaliditetom nije prihvaćeno. Što se tiče usluga, kao što je mentorstvo, ne treba to, već pomoć 24 sata. Osobe s invaliditetom ne mogu čekati Zakon o inkluzivnom dodatku. Prije tri godine se povećala osobna invalidnina da ih što više uključimo u svijet rada, a sada im to smanjujemo. Ako budu imali 4500 kuna, ne žele raditi jer će izgubiti osobnu invalidninu. Nema poboljšanja u ovom Zakonu o socijalnoj skrbi. Koji je razlog da niste prihvatili status njegovatelja? - izjavila je oštro Lukačić, objasnivši da je potrebno da se osobama s invaliditetom omogući status njegovatelja i od strane bliskih ljudi u koje imaju povjerenja, a ne samo od rodbine, koju ponekad nikada nisu ni vidjeli kroz cijeli svoj život.

 

Poseban naglasak je stavila na činjenicu da nikada do sada, unatoč svim pregovorima i sastancima, nikada nije dobila službeni podatak iz Ministarstva rada - koliko osoba s invaliditetom dobiva doplatak za pomoć i njegu. Rekla je da doplatak i invalidnina ovise o tijelu vještačenja.

- Na temelju završenoga postupka gotovo je. Vi u Ministarstvu imate evidenciju, rješenja na temelju nalaza i mišljenja - ukazala je.

Katkić Stanić je navela broj od 88.000 korisnika doplatka za pomoć i njegu, odnosno da su sve osobe s invaliditetom u toj kategoriji korisnika, međutim Lukačić isto je demantirala, inzistirajući da joj se naknadno dostaviti podatak iz Ministarstva koliko je od tog broja osoba s invaliditetom.

Na ovaj problem nadovezala se i Andreja Veljača iz Hrvatskog saveza slijepih. Budući da je Katkić Stanić bila jedna od članova radne skupine, upitala je tko je taj 'bog' koji određuje život osoba s invaliditetom. Katkić Stanić je odgovorila da su konačni prijedlozi prezentirani u Kabinetu ministra, a onaj tko odlučuje o pravima osoba s invaliditetom je sam ministar, uz donositelje politika - koji donose konačnu odluku. Veljača je ukazala i na problem uskrate naknade za osobe s četvrtim stupnjem invaliditeta u vezi doplatka. Iako Katkić Stanić nije više u radnoj skupini, složila se da se ne smije dozvoliti da do donošenja drugog zakona netko od osoba s invaliditetom ostane bez svoga prava.

Raspravu je komentirala i moderatorica Marica Mirić: - Na neki način krenuli smo s Ministarstvom na partnerski put, ali nas se skrenulo na sporedan put. Samo tražimo dostojanstven život za osobe s invaliditetom.

Posebno se zahvalila saborskoj zastupnici Lukačić i pravobraniteljici Slonjšak, kao borcima za prava osobama s invaliditetom, odnosno kao dijelu pokreta žena s invaliditetom.

Potom je govor održala Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, s naglaskom na važnost glavnog ureda u Zagrebu i područnih ureda u Osijeku, Rijeci i Splitu, kao snažne karike u promicanju prava osoba s invaliditetom. Navela je izrazito konstruktivnu suradnju iz SOIH-a, a vrijeme do sada pokazalo je da je Zakon o socijalnoj skrbi rak-rana našega društva. Osvrnula se na mnoge sastanke od najviše do najniže razine, a stanje za osobe s invaliditetom i dalje pokazuje da je porazno. Ujedno, osobna invalidnina od 1500 kuna ne može ostati na ovim razinama. Važna su e-savjetovanja, a također i podržava sve inicijative koje je zatražio pokret osoba s invaliditetom. Trenutno se čeka sastanak s premijerom.

Predstavnici područnih ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. U Osijeku je područni ured osnovan u studenom 2017., u Splitu 2019., a u Rijeci u lipnju 2021. godine.

Također, uspostavili su i suradnje s fakultetima, studentima i profesorima. Uspjeli su riješiti i pojedinačne slučajeve u vezi pristupačnosti, kao i dugotrajne probleme s  institucijama. Bilo je riječi i o organiziranom stanovanju, kao i o intenzivnom radu na detaljnim izvješćima za osobe koje su u institucijama socijalne skrbi. Tijela javne vlasti, odnosno institucije, trebaju imati aktivniju ulogu za OSI populaciju.

Jasenka Sučec i Petra Herak iz Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom govorili su o projektu osobnog asistenta na radnom mjestu. Ustanovljeno je da pitanje osobnog asistenta na radnom mjestu nije sustavno riješeno ni u Europskoj uniji ni u svijetu. Jedina država koja ima djelomičnu uslugu po tom pitanju je Norveška, s time da je asistencija usmjerena isključivo na radne zadatke. Prisutne je pozvala za ideje i iskustva. Istaknuto je da je posebno poslodavcima problem sigurnosti osobnih asistenata, budući da oni nisu njihovi zaposlenici.

Moderatorica Mirić je pohvalila predavanje, naglasivši kako je izuzetno važno da se ne ide preko noći u neku uslugu, projekt. Sada su segmenti svi razrađeni i samo je potrebno da se sve profilira.

Đurđica Ivković iz UNICEF-a Hrvatska održala je predavanje pod naslovom 'UNICEF u podršci djeci s teškoćama u razvoju', predstavivši recentnije mjere za djecu s teškoćama. Posebno je naglasila činjenicu da je važno započeti podršku od najranije dobi, jer se tada dječji mozak razvija najviše. Prema analizi, samo jedno od osam djece prima uslugu rane intervencije u djetinjstvu, a samo deset posto u ruralnim krajevima. Također se posebno zalaže za ranu intervenciju u rodilištu, kontakt koža na kožu. Istaknula je Mliječnu stazu, kao potpuno inkluzivnu utrku sa zajedničkim ciljem pa su godine 2020. i 2021. bile posebno posvećene podršci djeci s teškoćama i njihovim obiteljima te posebnim uslugama. Naglasak je stavila i na Banku humanog mlijeka, asistivnu tehnologiju, kao i na ranu intervenciju na daljinu - virtualno.

Pratiteljica Simpozija Lidija Penko se posebno zahvalila UNICEF-u budući da je jedini proveo istraživanje za ranu intervenciju. Ona je članica povjerenstva i radne skupine od 2019. godine.

Nakon pauze Ivanka Jovanović iz Nacionalne organizacije osoba s invaliditetom Srbije predstavila je Akademiju mladih lidera s invaliditetom. Nacionalna organizacija je krovna organizacija 20 pokreta osoba s invaliditetom. Iznijela je posebno iskustva iz provedene Ljetne škole za mlade pa je izrazila nadu da će pisati manje projekte, kako bi se po standardima približili onima iz EU.

Iskustva su iznijeli i Branimir Jovanovski iz Makedonije te Aleksandra Popović iz Crne Gore.

Gordana Jurčević iz SOIH-a - Mreže žena s invaliditetom govorila je o značaju konvencija i alternativnih izvješća s posebnim naglaskom na primjeru Istanbulske konvencije. Prikazan je i film o slučaju ubojstva zagrebačke sutkinje Ljiljane Hvalec, u kojem se njezin sin vraća u djetinjstvo i opisuje sjećanja, #empatijasada.

Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatskom održala je posljednje predavanje prvog dana Simpozija, pod naslovom 'Vizija inkluzivnog društva 2030.'.

Prvi dan pratilo je oko 112 zainteresiranih.

Drugi dan Simpozija imao je naglasak na sportu osoba s invaliditetom, pristupačnosti digitalnih sadržaja i usluga te na projektu 'Zaželi'.

Stoga je Ratko Kovačić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora, održao predavanje kroz prezentaciju pod naslovom 'Novi pristup Para sportu u RH', istaknuvši važnost uključivanja djece i mladih s invaliditetom u sport te govoreći u uspjesima paraolimpijaca. Vezano za temu sporta, na prethodno predavanje nadovezala se sa svojim Ana Sršen iz Plivačkog kluba Natator, pod naslovom 'Od terapijskog plivanja do Paraolimpijskih igara'.

'Pristupačnost digitalnih sadržaja i usluga' predstavila je Tamara Horvat Klemen iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Nakon pauze nekoliko predstavnika udruga osoba s invaliditetom iz cijele Republike Hrvatske iznijeli su iskustva rada udruga kroz projekt 'Zaželi', kao i izazove s kojima se suočavaju starije osobe s invaliditetom.

Naposljetku je zaključke Simpozija iznijela Marica Mirić, drugi dan je pratilo također više od 100 zainteresiranih.

Više o detaljima predavanja, posebno od ovog drugog dana, pisat ćemo u narednim tekstovima.

 

Objavljeno: 15.12.2021