Stručni skup je okupio znanstvenike, stručnjake, teoretičare i praktičare, predstavnike europskih, državnih i javnih institucija, predstavnike gospodarstva s ciljem razmjene mišljenja i iskustava iz područja zapošljavanja osoba koje se nalaze u socijalno nepovoljnom položaju, zaštite ljudskih prava i promicanja različitosti, društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija

 

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizirao je stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem 'Izazovi u zapošljavanju pripadnika ranjivih skupina' koji je održan putem Zoom platforme 21. i 22. rujna 2021. godine i u cijelosti je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 954.494,50 kuna.

Stručni skup je okupio znanstvenike, stručnjake, teoretičare i praktičare, predstavnike europskih, državnih i javnih institucija, predstavnike gospodarstva s ciljem razmjene mišljenja i iskustava iz područja zapošljavanja pripadnika ranjivih skupina, zaštite ljudskih prava i promicanja različitosti, društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija.

Prvi dan stručnog skupa započeo je otvaranjem i pozdravnim riječima ravnateljice Inkluzije Šibenik, Marije Alfirev koja je ujedno predsjednica programskog organizacijskog odbora. Sudionike su  pozdravili i Mirjana Žurić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti pri Gradu Šibeniku, zatim Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije i Katarina Ivanković Knežević, direktorica za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje pri Europskoj komisiji.

Stručni skup održavao se dva dana u sklopu kojeg su održana predavanja u sklopu dva tematska bloka: 'Ljudska prava i primjena Konvencije o pravima osoba s invaliditetom'  i 'Zapošljavanje uz podršku i socijalne inovacije'. Prvog dana organizirana je i  panel rasprava 'Budućnost uključivosti – izazovi i prilike za poslodavce' na kojoj su sudjelovali predstavnici realnog sektora s iskustvom u promicanju različitosti. Istog dana održala se i Konferencija o rezultatima projekta 'Razvoj mreže klubova za zapošljavanje na području Šibensko-kninske županije'.

Otvoreni za javnost i medije bili su panel rasprava Budućnost uključivosti – izazovi i prilike za poslodavce i Konferencija o rezultatima projekta 'Razvoj mreže klubova za zapošljavanje na području Šibensko-kninske županije'.

Na stručnom skupu otvorila su se brojna pitanja i konstruktivne rasprave na temelju kojih su nastali zaključci i preporuka za donositelje odluka. Naglašena je potreba usklađivanja terminologije i korištenje  termina koji su usklađeni s ljudskim pravima i najnovijim znanstvenim spoznajama i kao takvi pozitivno utječu na medijsko izvještavanje i oblikovanje javnog mijenja. Zatim, potrebno je promovirati inkluzivni društveni okvir kao civilizacijski doseg, boriti se protiv zatvorenog razmišljanja, predrasuda, stigmatizacije. Da bi se dogodile pozitivne promjene u području inkluzivnog zapošljavanja potrebno je omogućiti primjerenu edukaciju, informiranost i podršku poslodavcima, te obvezati tržište i poslodavce na društvenu odgovornost, te tržište učiniti pristupačnijim. Još se jednom ukazalo na potrebu međusektorske suradnje, te osuvremenjivanja i prilagođavanja obrazovnih programa za zanimanja koja su potrebna današnjem tržištu rada.

Sudionici stručnog skupa donijeli su zaključke i preporuke:

- Potrebno je uskladiti terminologiju koja se odnosi na osobe koje se nalaze u socijalno nepovoljnom položaju zbog određenih individualnih ili društveno uvjetovanih okolnosti. Govorimo o osobama s invaliditetom. Korištenje termina koji su usklađeni s ljudskim pravima i najnovijim znanstvenim spoznajama pozitivno utječe na medijsko izvještavanje i oblikovanje javnog mijenja.

- Važno je uskladiti ranije nazive stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijske struke sa sadašnjim nazivima kojima se afirmira inkluzivna edukacija i rehabilitacija.

- Potrebno je promovirati inkluzivni društveni okvir kao civilizacijski doseg, boriti se protiv zatvorenog razmišljanja, predrasuda, stigmatizacije. Financijska sredstva koristiti tako da potiču promjenu. Poraditi na fleksibilnosti sustava odnosno sposobnosti za promjene od strane države.

- Model 'zapošljavanja uz podršku' regulirati zakonskim okvirom kako bi se omogućio rad na otvorenom tržištu rada i osobama s većim teškoćama, slijedom pozitivnih primjera iz drugih zemalja EU.

- Omogućiti primjerenu edukaciju, informiranost i podršku poslodavcima. To se može ostvariti suradnjom s organizacijama koje okupljaju poslodavce, dijeljenjem primjera

dobre prakse, te jasnom komunikacijom, jer iako su informacije o administrativnim pravima dostupne, nedovoljno su jasne konkretne procedure.

- Novac treba usmjeriti tako da što više osoba može biti uključeno u otvoreno tržište rada jer veliki broj sredstava nije iskorištavan već godinama. Sustav financiranja je nelogičan,primjerice: poslodavac prije nego zatraži sredstva za arhitektonsku prilagodbu mora već imati ugovor o radu sa zaposlenikom koji bi trebao raditi na neprilagođenom radnom mjestu dok se ne napravi prilagodba.

- Potrebno je promovirati i poticati socijalne inovacije. Strukture donositelja odluka trebale bi biti orijentirane krajnjim korisnicima i struci. Donositelji odluka trebaju pokazati

političku volju za socijalnim inovacijama.

- Obvezati tržište i poslodavce na društvenu odgovornost. Staviti naglasak na potrebu da se tržište učini pristupačnijim.

- Nužna je međusektorska suradnja, jer još uvijek postoji neusklađenost različitih sustava. Sustavi su jako odvojeni i različito gledaju na problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom.

- Obrazovne programe osuvremeniti i prilagoditi zanimanjima koja su potrebna na današnjem tržištu rada. U obrazovnom sustavu naglasiti važnost razvoja socijalnih vještina učenika s teškoćama, a odgoj za ljudska prava potreban je u svim obrazovnim segmentima.

In Portal

Objavljeno: 12.10.2021