Kad je riječ o suzbijanju pandemije koronavirusa, ministar Beroš je posebno naglasio kako u donošenju mjera Nacionalni stožer vodi računa o balansu između očuvanja zdravlja i života ljudi i opstanka gospodarskih djelatnosti, posebice trgovine, uslužnih djelatnosti i turizma

 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u ponedjeljak sjednicu na kojoj se raspravljalo o stanju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, posebice o problemu prestanka isporuke lijekova za bolnice, o dugovima veledrogerijama i općenito dugovima u hrvatskom zdravstvu. Razgovaralo se i o situaciji u zdravstvu uslijed pandemije uzrokovane virusom COVID-19.

Uz članove Odbora i saborske zastupnike u radu sjednice sudjelovali su putem video veze ministar zdravstva Vili Beroš i ministar financija Zdravko Marić.

Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac iznijela je neke od glavnih financijskih izazova s kojima se hrvatski zdravstveni sustav nosi dulje vrijeme te naglasila kako je za njegovu sanaciju važno izraditi strukturu duga te pozvala nadležne da istu izrade za razdoblje 2019. godine.

– Znamo da je ukupni dug zdravstva 11 milijardi kuna, od čega 5,5 milijardi duguju bolnice veledrogerijama za lijekove i potrošni materijal, 3,8 milijardi su ostali dugovi bolnica, a 1,5 milijardi kuna je dug bolnica za pogrešno obračunate prekovremene sate - rekla je Sabljar-Dračevac.

Ukazala je, među ostalim, i na potrebu donošenja nove Nacionalne strategije razvoja zdravstva kojom se osigurava povlačenje sredstava iz EU-a.

Ministar Beroš govorio je o financijskoj održivosti zdravstvenog sustava te naglasio kako je nužno, da bi on bio održiv, osigurati 9 do 12 posto izdvajanja iz BDP-a. –Hrvatska  trenutno izdvaja oko 7 posto i to je oko 860 eura po glavi stanovnika, dok je prosjek EU-a trenutačno oko 9,9 posto, istaknuo je Beroš. Naglasio je i kako se zdravstveni sustav sanirao prošlih nekoliko godina kako bi se osigurala likvidnost i solventnost, no da su troškovi u zdravstvu sve veći, posebice troškovi rada i troškovi posebno skupih lijekova.

- Troškovi se iz godine u godinu povećavanju za 5 do 10 posto, a još se uvijek radi na uočavanju izazova koji koče sustav, kao o što su primjerice objedinjena javna nabava ili uvođenje sustavnog praćenja ishoda liječenja skupim lijekovima - rekao je Beroš.

Ministar zdravstva napomenuo je kako se dugovi u zdravstvu generiraju zbog starenja stanovništva, iseljavanja mladih, pada broja osiguranika i troškova uslijed povećanja plaća zaposlenih u javnom sektoru. Beroš je rekao kako Vlada trenutno priprema odluku kojom će se obeštetiti liječnici i drugi zdravstveni i nezdravstveni radnici i tako korigirati neusklađenosti isplate prekovremenih sati rada.

Govoreći o financijskim problemima i dugovima zdravstva ministar financija Marić jasno je istaknuo kako je stav ministarstva kojemu je na čelu uvijek isti, a to je da je hrvatski zdravstveni sustav kvalitetan i dobar, posebno kad je riječ o kadrovima, no da evidentno treba osigurati financijsku održivost.

- Moramo vidjeti kakvo zdravstvo želimo, koliko ono košta i onda izgraditi sustav, a posebno trebamo raditi na tome da nam ono ne generira gotovo 220 milijuna kuna obveza na mjesec - rekao je Marić. Zaključio je kako građane treba informirati o stanju u zdravstvu i poručio kako neće doći do prekida u lancu opskrbe lijekovima i pune opskrbe svih bolnica. 

Kad je riječ o suzbijanju pandemije koronavirusa, Beroš je posebno naglasio kako u donošenju mjera Nacionalni stožer vodi računa o balansu između očuvanja zdravlja i života ljudi i opstanka gospodarskih djelatnosti na kojima počiva hrvatska gospodarstvo, posebice trgovine, uslužnih djelatnosti i turizma.

 

Autorica: Anita Blažinović

Objavljeno: 27.10.2020