Većina ljudi koji pate od poremećaja REM faze spavanja, razviju Parkinsona ili demenciju

 

Istraživanje koje prenosi Inverse, sugerira da nam snovi mogu biti upozorenje o rizicima raznih bolesti. Prema dr. Johnu Peeveru, neurologu sa Sveučilišta Toronto, snovi nas mogu upozoravati na potencijalne neurološke bolesti godinama prije nego obolimo. Ovaj je znanstvenik identificirao specifične dijelove mozga povezane sa snovima i našao nekoliko iznenađujućih veza između njih i neuroloških bolesti.

Puno je narodnih vjerovanja o tome što snovi znače, od predviđanja budućnosti do otkrivanja podsvjesnih želja ali snovi ipak za znanstvenike predstavljaju nepoznato područje. Neki su ljudi uspjeli riješiti kompleksne znanstvene probleme u svojim snovima, dok drugi nastoje kontrolirati snove. Prošlih godina, neuroznananost nam je pružila bolje razumijevanje mozga koji spava, i koje su regije povezane sa određenom temom u snovima.

U potrazi za odgovorima na neka osnovna pitanja kako sanjamo, Peever je identificirao tzv. REM aktivne neurone. Desetljećima se zna za REM fazu spavanja tijekom koje sanjamo i zna se da je povezana sa moždanim deblom. Identificiranje REM aktivnih neurona pomoći će znanstvenicima da utvrde koju ulogu imaju u neurološkoj funkciji. Kontroliranjem ovih stanica mogu se kontrolirati snovi.

“Aktiviranje ovih stanica uzrokuje brzu tranziciju u REM fazu spavanja”, kaže Peever. Kako su sada ove stanice prepoznate, znanstvenici mogu ispitati zdravlje ljudi koji pokazuju disfunkcionalnost tih stanica što će pomoći osobama koje pate od poremećaja REM faze sna. “Više od 80 posto ljudi koji pate od poremećaja REM faze spavanja, razvije Parkinsonovu bolest ili demenciju s Lewy tjelešcima”, kaže Peever. Poremećaj sna, sugerira istraživanje, može biti rani znak bolesti koja se može pojaviti i petnaest godina kasnije.

Iako je ovo rani stadij istraživanja, Peever je optimističan i kaže kako znanstvenici budu bolje razumjeli poremećaje spavanja, moći će razviti startegije da pomognu zaštiti protiv nastanka ovih bolesti.

Razlikujemo pet faza sna. U prve dvije faze spavamo lagano, u trećoj i četvrtoj fazi registriraju se najsporije aktivnosti. Nakon četvrte faze opet se javlja treća, pa druga pa REM faza spavanja u kojoj se povećava aktivnost, raste tlak, a otkucaji srca se ubrzavaju. U REM fazi sanjamo i ona se javlja 90 minuta nakon početka spavanja. U početku traje kraće, a pred jutro je dulja. Smatra se da ona čini 20 do 25 posto ukupnog vremena spavanja. Ciklusi se tijekom noći ponavljaju četiri do pet puta, piše Telegram.hr.

Anita Blažinović

Objavljeno: 05.10.2017