Inicijativu za pristupačnost Zagorkina stana osobama s invaliditetom pokrenula je Marica Mirić iz SOIH-a

 

Prošlog tjedna Centar za ženske studije obilježio je 143. godinu od rođenja Marije Jurić Zagorke, prve novinarke u ovom dijelu Europe, poznate književnice, spisateljice i borkinje za ljudska prava žena.

Kroz tri dana Centar je imao Otvorena vrata za Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8 u Zagrebu, koji ima prekrasan pogled na poznatu zagrebačku tržnicu Dolac, te prikazivanje dokumentarno-igranog filma “Zagorka”, autorice Biljane Čakić Veselič.

Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke, veličine 134 četvornih metara, a kojeg je Grad Zagreb otkupio krajem 2008. godine, od ožujka 2009. godine brine Centar za ženske studije, prvi izvaninstitucionalni obrazovni centar u Hrvatskoj kojeg je osnovala skupina feministkinja, teoretičarki i znanstvenica, mirovnih aktivistkinja i umjetnica 1995. godine. Centar provodi kulturne, obrazovne i dokumentacijsko-informativne aktivnosti, vezane za promicanje i proučavanje Zagorkine baštine te tema vezanih za žensko stvaralaštvo.

Što sve čini Stalni postav?

Memorijalni stan pruža posjetiteljima priliku da razgledaju dio namještaja i predmeta koje je Zagorka koristila za svoga života od sredine 1930-ih godina do smrti 1957. godine: komodu s velikim ogledalom, bidermajer garnituru s dvosjedom, dvije fotelje, stolić, bidermajer pisaći stol s pisaćim strojem Remington, staklene vitrine s lentama i zahvalnicama koje je Zagorka dobivala od svojih štovatelja/ica i koje je posebno voljela.

“Arhitektonsko rješenje Željka Kovačića i Lane Kovačić, dizajnerice interijera prati Zagorkin život i rad na način na koji je njezin stan bio uređen za njezina života. Fotografije i slike na zidovima prate period njezina djetinjstva, novinarskog rada, političkog angažmana, feminističkog aktivizma i književne djelatnosti. Kako bismo ipak u Stalni postav uvrstile i neke suvremene momente, posjetitelji/ice mogu vidjeti na Milenijskoj fotografiji Šime Strikomana mnoge sugrađane/ke koji nose imena Zagorkinih junaka/inja snimljenih na Dolcu, Zagorkine karikature i izvatke iz Zagorkine pismene korespodencije”, rekla je Ana Pavlić iz Centra za ženske studije.

Nadalje, nastavila je vezano za uvođenje novih zanimljivosti nakon javnog predstavljanja prije dvije godine, 19. studenog 2014.: “Nakon predstavljanja javnosti Stalnog postava Memorijalnog stana 2014. godine, aktivno radimo na unaprjeđenju nastojeći uključiti čim više suradnika/ca kako bismo prostor približili što široj publici. U 2015. godini započele smo suradnju s Udrugom Zamisli i HUPRT-om, kako bismo sadržaj Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke prilagodili slijepim i slabovidnim osobama i tiskale smo vodič kroz Stalni postav na Braillevom pismu. Nadam se da ćemo u budućnosti biti u prilici napraviti i reljefne prikaze kojima bi sadržaj bio još dostupniji.”

Na pitanje što je najposebnije u Memorijalnom stanu, Pavlić je odgovorila: “Možda je najupečatljiviji predmet u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke njezin pisaći stroj – Remingtonka, na kojoj je zapisivala svoje mnogobrojne tekstove, ali voljela bih izvojiti i lente kojima su joj, uz cvijece, poklanjali obožavatelji/ice, a najstarija datira iz 1904., uz izvedbu Evice Gupčeve u Splitu.”

Na Zagorkin rođendan u srijedu bila je i promocija Vodiča Zagorkinim tragom kroz Zagreb, uz Šetnju Zagorkinim tragom po Zagrebu uz vodstvo Slavice Jakobović Fribec te Šetnju Zagorkina priča, uz kostimirano vodstvo Martine Findrik i Ane Zbiljski Gornjim gradom i mjestima koja su obilježila događaje iz najčitanijeg Zagorkinog djela Grička vještica, uz okupljanje kod spomenika Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj ulici.

“Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb doživio je drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Autorica Slavica Jakobović Fribec istražila je nove lokacije važne za Zagorkinu biografiju i bibliografiju, a s obzirom na njezinu burnu prošlost predstoji istraživanje do sada nepoznatih lokacija iz razgovora sa svjedocima Zagorkina vremena koje provode Vesna Barilar i Jasminka Pešut. Šetnja Zagorkinim tragom kroz Zagreb održava se već tradicionalno u studenome svake godine prilikom održavanja Dana Marije Jurić Zagorke, koji će ove godine obilježiti desetu obljetnicu. Književno-znanstveni skup prerastao je u simpozij s međunarodnim sudjelovanjem i okuplja oko tridesetak znanstvenika/ca iz područja književnosti, povijesti, politologije i umjetnosti. Slavica Jakobović Fribec okuplja građanstvo ispred spomenika banu Josipu Jelačiću, čime započinje 60-minutna šetnja. Svakako bi bilo poželjno najaviti se kako bi se tura prilagodila svim zainteresiranima”, rekla je Pavić iz Centra, odgovarajući na pitanje mogu li se pridružiti i osobe s invaliditetom u kolicima i s hodalicama, ili je potrebna posebna najava za njih.

Treći dan proslave, u nedjelju, predstavljen je DIY hologram s likom Zagorke, u suradnji s Udrugom za razvoj “uradi sam” kulture – Radiona, Zagreb Makerspace, sa ciljem uvođenja intermedijalnih praksi i maker kulture u muzej. Otkud ideja za isto?

“U skladu sa svjetskom suvremenom muzejskom praksom željeli smo Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke još više približiti našim posjetiteljima/cama, od kojih je mnogo njih publika koja više naginje prema novim medijima i za koje sadržaje u muzejskom prostoru, a u našem slučaju prostoru Memorijalnog stana, treba osmisliti na način da im Marija Jurić Zagorka bude atraktivnija. U vremenu digitalnih tehnologija i interdisciplinarnosti, suradnja s Udrugom Radiona, udrugom za razvoj „uradi sam“ kulture, učinila nam se prirodnim izborom, osobito i zbog činjenice da je Marija Jurić Zagorka začetnica žanra znanstvene fantastike. Vjerujemo da bi i sama Zagorka bila zadovoljna svojim likom u novom mediju. Za hologram su zaslužni Mario Pavlić i Davor Jadrijević, a više o njihovim projektima može se saznati na radiona.org. Hologram se može razgledati kao dio Stalnog postava Memorijalnog stana Marija Jurić Zagorka četvrtkom i nedjeljom od 11 do 16 sati”, objasnili su iz Centra za ženske studije.

Grupne posjete, osobito za osobe koje žive izvan Zagreba, moguće je dogovoriti i u neko drugo vrijeme osim redovitih dana posjeta – četvrtkom i nedjeljom od 11 do 16 sati, te ih tako pridružiti mnogobrojnim obrazovnim aktivnostima Centra za ženske studije koji se provode u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke.

Vezano za žensko-studijsku knjižnicu Centra za ženske studije, smještenu u Memorijalnom centru, a koja je inače otvorena za javnost četvrtkom od 15 do 18 sati, iz Centra su objasnili vezano za članarinu: “Knjižnica Centra za ženske studije jedina je specijalizirana knjižnica ženske tematike u Hrvatskoj i postoji već 20 godina. Literatura, koja broji više od 4000 naslova i svezaka knjiga i stručnih i znanstvenih časopisa, dostupna je učlanjenjem u knjižnicu u iznosu od 30 kn. Članstvo u knjižnici Centra za ženske studije uključuje stručno savjetovanje.”

U Memorijalni stan godišnje dođe više od 3500 ljudi, kako kažu iz Centra. “Naši posjetitelji/ce su učenici/e, studenti/ice, osobe s posebnim potrebama, stranci. Sve više je upita za Zagorkino nasljeđe iz drugih zemalja, a broj se vođenih tura na engleskom jeziku povećao.”

Vezano za pristupačnost Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, vidljivo je da neke osobe s invaliditetom, posebno one koje imaju ortopedska pomagala kao što su kolica i hodalice, samostalno ne mogu doći. Na pitanje hoće li nešto poduzeti vezano za isto u skorije vrijeme, kada te u kom smislu, Pavlić iz Centra je odgovorila:

“Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i znanost na preporuku naše suradnice Marice Mirić iz SOIH-a, uputile smo prijedlog rješenja kako bismo omogućili jednostavniji pristup u zgradu osobama s invaliditetom.”

Za kraj smo pitali što posjetitelje najviše oduševi u Memorijalnom stanu, na što smo dobili odgovor iz Centra, na osnovu dugogodišnjeg zapažanja: “Mnogi od posjetitelja/ca se oduševe i vrate u prošlost kada vide sveščiće Zagorkinih romana koji su izlazili u Jutarnjem listu i koje su „poskrivećki“ čitali. Nekima je posebno zanimljiv kartotečni ormar u kojima je Zagorka čuvala pretplatničke kartončiće za svoj časopis Hrvatica i koji daju sliku tko su sve bili redoviti Zagorkini čitatelji i štovatelji. Mnoge su čitateljice živjele u susjednoj Bosni i Hercegovini, te Sjedinjenim Američkim Državama, i Zagorka je zapravo uspjela preživjeti mnogobrojne poteškoće s kojima se susretala na svom životnom putu, upravo zahvaljujući predanim čitatelji(ca)ma.”

Klaudija Klanjčić i Domagoj Glažar

Objavljeno: 09.03.2016