Radnik s invaliditetom kojemu poslodavac daje otkaz nakon što je stekao ozljedu na radu
PITANJE: Z. P. (23) Poštovani, nedavno sam imao ozljedu na radu, pila za obradu drva odsjekla mi je ruku skoro do lakta.
Ne moram ni spominjati kroz kakve sam bolove i agoniju prolazio. Nakon operacije bio sam više od tri mjeseca na bolovanju i dobio 100 posto iznosa plaće. Liječnica me poslala na posao iako mi rana još nije bila zacijelila do kraja. Kada sam se vratio na posao nakon nekoliko sati mi se pojavila krv na zavoju. Odmah sam nazvao liječnicu i rekao joj što je bilo. Ona mi je ponovno dala bolovanje od samo pet dana, a realno mi treba barem još jedan mjesec da sve zacijeli i da budem sposoban vratiti se na posao. Nadležni u tvrtki upoznati su s mojom situacijom i rekli su da mi neće produljiti ugovor kada mi za četiri mjeseca istekne.
Ne znam više što da napravim, nastradao sam na radnom mjestu, a nitko me ne štiti niti je ikome bitno kako mi je i što će biti sa mnom. Inače u tvrtki su svi radnici osigurani, a rekli su mi kad sam se ozlijedio da imam pravo dobiti odštetu. Zanima me hoću li dobiti tu odštetu ako ja dam otkaz prije isteka ugovora zbog njihovog ponašanja prema meni? Moram li biti u radnom odnosu dok ne dobijem odštetu od osiguranja?
ODGOVOR: Poštovani, temeljem čl.3., st.1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, u daljnjem tekstu: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. Temeljem čl. 25., st. 1. ZZR-a za ozljedu na radu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Temeljem st. 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Temeljem čl. 1045., st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, u daljnjem tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Temeljem čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Naknada pretrpljene štete temeljem čl. 1088., st. 1. ZOO-a u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja određuje se, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. Zastarni rok temeljem čl. 230. ZOO-a je 3 godine od kada ste saznali za štetu, neovisno o radnopravnom statusu. U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za 5 godina otkad je šteta nastala, što znači da u tome roku možete ishoditi naknadu. Ako odlučite sudskim putem ishoditi naknadu štete preporučujem Vam da uzmete odvjetnika.
Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu
Objavljeno: 07.12.2015